Laura Biš (SWR)  [ DW ]

23. 10. 2025. 10:45

Mnogi Njemci vjeruju u teorije zavjere

Prema istraživanju Univerziteta Hohenhajm iz Štutgarta, gotovo četvrtina građana misli da politikom Njemačke upravljaju „tajne sile“, dok petina vjeruje da masovni mediji „sistematski obmanjuju“ stanovništvo. Riječ je o rezultatima takozvanog Monitora demokratije, ankete koja svake godine mjeri povjerenje u institucije i odnos prema demokratiji.

Anketu je za potrebe istraživanja sproveo institut Forsa na uzorku od 4.057 građana tokom avgusta i septembra. Ispitanicima je predstavljeno 18 tvrdnji, od kojih su neke sadržale elemente teorija zavjere. Njihov zadatak bio je da ocijene u kojoj mjeri se s tim tvrdnjama slažu.

Svaki šesti građanin ima populistički pogled na svijet

Rezultati pokazuju da 17 odsto ispitanih ima izražen populistički pogled na svijet. Na istoku Njemačke taj udio je znatno veći – 28 odsto, dok je na zapadu 15 odsto.

Najčešće iznijete tvrdnje su:

„U Njemačkoj se ne smije reći ništa loše o strancima, a da te odmah ne proglase rasistom“ – slaže se 45 odsto ispitanih. „Njemačko društvo potkopava islam“ – 31 odsto saglasnih. „Postoje tajne organizacije koje imaju veliki uticaj na političke odluke“ – 27 odsto. „Političari su samo marionete sila koje stoje iza njih“ – 23 odsto.

Ipak, većina (65%) ne vjeruje da se u Njemačkoj ne smije reći svoje mišljenje, dok se 21 odsto slaže s tom tvrdnjom.

Više obrazovanje – manje populizma

Populistički pogledi češće su zastupljeni među muškarcima starosti od 45 do 59 godina (23%), a najmanje među ženama starijim od 60 godina (9%). Sa višim obrazovanjem opada i sklonost ka populizmu.

Prema autoru istraživanja, profesoru Franku Bretšnajderu, populisti se i dalje pozivaju na iste obrasce: vjeruju u jedinstvenu „volju naroda“ koju navodno potiskuju unutrašnje i spoljne sile. U prve ubrajaju političke elite i medije, a u spoljne – Evropsku uniju, globalizaciju i islam.

Najveće razlike u stavovima postoje između birača Zelenih i desničarske partije Alternativa za Njemačku (AfD): čak 84 odsto pristalica AfD-a slaže se s populističkim tezama, dok među Zelenima gotovo da ih i nema.

Sumnja u demokratiju i medije

Tri četvrtine ispitanih (75%) i dalje vjeruje da je Njemačka demokratska zemlja, dok 14 procenata misli da zemlja „sve više liči na diktaturu“. Na istoku to misli čak 24 odsto, a na zapadu 12 procenata.

Više od petine ispitanih smatra da „mediji i politika rade zajedno kako bi manipulisali javnim mišljenjem“. Sličan procenat misli da „mediji objavljuju samo ono što vlast odobri“ ili da „namjerno izostavljaju važne teme“.

Osobe koje vjeruju u takve tvrdnje rjeđe prate tradicionalne medije poput novina, radija i televizije, a mnogo češće se informišu preko društvenih mreža – prije svega TikToka, Fejsbuka i Instagrama.

Političarima se sve manje vjeruje

Negativan odnos prema političarima sve je izraženiji. Više od polovine građana (53%) smatra da „političari sebi prisvajaju više prava nego obični ljudi“, a gotovo polovina (49%) misli da ih „političari ne slušaju i ne razumiju njihove probleme“.

Kako objašnjava profesor Bretšnajder, posljednjih godina se bilježi pad povjerenja u demokratiju:

„Između 2021. i 2025. zadovoljstvo funkcionisanjem demokratije na saveznom nivou palo je za 21 procentni poen.“

On ukazuje da to odražava duboko nezadovoljstvo radom njemačke vlade – i prethodne koalicije socijaldemokrata, Zelenih i liberala, kao i sadašnje vlade demohrišćana i socijaldemokrata.