Janis Papadimitriju  [ DW ]

24. 10. 2025. 08:24

Povratak Ciprasa i Samarasa: Kuda ide Grčka?

Nepisano pravilo politike u Grčkoj glasi: bivši premijer treba da izbjegava veliku političku scenu i da se uzdrži od komentara i pouka. Tako je barem bilo do sada. Od obnove demokratije u toj zemlji 1974. godine, gotovo svaki bivši premijer toga se pridržavao.

Za bivšeg ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa, koji je Grčkom upravljao u jeku dužničke krize od 2015. do 2019, ćutanje ipak nije opcija. Iako je posljednjih godina bio povučen, bivši idol grčke ljevice sada radi na političkom povratku.

Nakon brojnih glasina, Cipras je konačno i sam potvrdio da želi da osnuje novu stranku: početkom oktobra objavio je povlačenje iz opozicione ljevičarske stranke Siriza, čiji je predsjednik bio do maja 2023, i kada je odustao od poslaničkog mandata. U intervjuu za ljevičarski list Efimerida ton Sintakton, bivši premijer izjavio je da želi „preuređenje progresivne opozicije, koja danas ne ispunjava svoju društvenu ulogu“. Preuređenje pod njegovim vođstvom, naravno.

Političar koji „direktno“ govori s narodom

Odlazak Ciprasa je smrtna presuda za Sirizu, ocjenjuje za DW politikolog Lefteris Kusulis. Jer, kako objašnjava, „trenutno Siriza u anketama jedva dostiže četiri odsto i jedva bi ušla u parlament ako bi se danas održali izbori.“

Sada Cipras želi da „direktno govori s građanima“. Kao ljeta 2015, kada su on i ministar finansija Janis Varufakis organizovali referendum protiv mjera štednje i pokušali pobunu protiv međunarodnih povjerilaca – ali su na kraju neslavno propali.

„Cipras je tada učinio pravu stvar, ali je bio potpuno sam“, rekao je prošlog ljeta za DW Martin Širdevan, šef poslaničkog kluba Ljevice u Evropskom parlamentu. Konzervativci, koji vladaju u Atini od 2019, misle, naravno, drugačije. „Borim se da Grčka ne postane ponovo predmet podsmijeha Evrope – kao tada, kada ste vi vodili zemlju“, poručio je nedavno konzervativni premijer Kirjakos Micotakis ljevičarskoj opoziciji tokom rasprave u parlamentu.

„U atinskoj politici trenutno postoji veliki vakuum“, žali se politikolog Kusulis. Posebno je opozicija oslabljena i podijeljena kao nikada ranije. Od toga koristi ima ne samo konzervativni premijer Micotakis, već i ljevičar Cipras, čija bi nova stranka, prema anketama, mogla da privuče do 20 odsto birača.

Čestitka Erhurmanu na izbornoj pobjedi

S nestrpljenjem se očekuju memoari o ključnim momentima Ciprasove vladavine. Njegova autobiografija izlazi u novembru. Izdavač Kostas Dardanos podgrijava iščekivanje na portalu Naftemporiki.gr: „O dužničkoj krizi su već svi govorili i iznosili svoje mišljenje. Sada je vrijeme da i Aleksis Cipras, glavni akter tog perioda, iznese svoju verziju događaja.“ Navodno ima šta da kaže i o bivšoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

Osim toga, ljevičarski političar ubuduće želi da se izjašnjava o važnim temama. Na primjer, o predsjedničkim izborima na sjeveru Kipra prošle nedjelje (19. oktobra 2025): Cipras je pobjedniku Tufanu Erhurmanu poželio „mnogo snage“ i izrazio „očekivanja za obnovu mirovnih pregovora“ na podijeljenom ostrvu.

Popularan glas desno od konzervativaca

Grčko-tursko približavanje uz Ciprasov blagoslov? Takav potez na scenu dovodi i drugog bivšeg premijera: Antonisa Samarasa, ikonu konzervativaca i premijera od 2012. do 2015.

Već godinama Samaras kritikuje „spoljnu politiku popuštanja“ i navodna „ustupanja“ Atine susjednim zemljama. Posebno ga je razbesnio „Prespanski sporazum“, kojim su Cipras i njegov sjevernomakedonski kolega Zoran Zaev 2021. okončali spor oko imena te zemlje. Moguće približavanje Grčke Turskoj za Samarasa je još veći trn u oku.

Krajem 2024. premijer Micotakis je povukao ručnu i izbacio Samarasa iz konzervativne stranke Nova demokratija (ND). Od tada je Samaras pojačao svoju fundamentalnu kritiku politike konzervativnog rivala. „Grčka je marginalizovana i nema je na međunarodnom nivou. Kao da smo se odrekli sopstvene spoljne politike“, rekao je on za atinski list Ta Nea u maju.

Prema medijskim izvještajima iz Atine, osnivanje „patriotske“ stranke pod njegovim vođstvom samo je pitanje vremena. „Zaista mnogo toga ukazuje na to da će Samaras osnovati sopstvenu stranku“, smatra i politikolog Kusulis. Time bi se povećao pritisak s desnice na vladajuće konzervativce. Važne spoljnopolitičke odluke bile bi otežane, ali vjerovatno ne i potpuno dovedene u pitanje, vjeruje taj atinski analitičar.

Sistem nepotizma

Ostaje još jedno pitanje: obično bivši političari uživaju u slobodnom vremenu ili penziji – ili traže unosan posao u privatnom sektoru. Zašto baš u Grčkoj trenutno dva bivša premijera žele da se vrate u aktivnu politiku?

„Kad bi ovdje postojala prava unutarstranačka demokratija, sigurno bismo vidjeli i nova lica na visokim partijskim funkcijama“, kaže politikolog Kusulis. U sistemu nepotizma to ipak nije tako jednostavno. Posljedica: „Staro kadrovsko osoblje se stalno vraća na veliku scenu s navodno novim idejama.“