Valerija Dobralskaja (ARD, tagesšau)  [ DW ]

27. 10. 2025. 11:10

Đaci u Njemačkoj sve slabiji iz matematike i prirodnih nauka

Rezultati najnovije nacionalne studije o kompetencijama učenika devetog razreda iz matematike, biologije, hemije i fizike, „nisu nimalo ohrabrujući", navode autori studije iz Instituta za razvoj kvaliteta u obrazovanju. Ova studija se sprovodi svakih šest godina, počev od 2012. a ova najnovija se odnosi na period od 2018. do kraja 2024. godine

U istraživanju je učestvovalo oko 50.000 đaka devetog razreda, starih oko 15 godina iz više od 1.500 škola. Učešće je bilo obavezno za sve javne škole. Izuzeti su samo učenici koji su manje od godinu dana pohađali nastavu na njemačkom jeziku.

Pad uspjeha zabilježen je svim tipovima škola i u svih 16 saveznih pokrajina Ipak razlike su značajne: Bavarska, Baden-Virtemberg i Saksonija i dalje su iznad njemačkog prosjeka u sva četiri predmeta, dok su Bremen, Hesen, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Sarland zabilježili najslabije rezultate.

Drastičan pad nivoa znanja

Autori studije rezultate mjere pomoću tzv. globalne skale, na kojoj su učenici devetog razreda u Njemačkoj 2012. godine u prosjeku imali 500 poena. Dok se između 2012. i 2018. stanje jedva promijenilo, najnoviji podaci pokazuju jasan pad.

Između 2018. i 2024. godine znanje učenika 9. razreda iz matematike i prirodnih nauka značajno je oslabilo. U matematici je prosjek niži za 24 poena – sličan trend zabilježen je i u biologiji, hemiji i fizici.

To znači da učenici sve ređe dostižu obrazovne standarde postavljene u Njemačkoj. Posebno je zabrinjavajući pad uspjeha u odnosu na tzv. MSA, minimalni standard potreban za niižu diplomu srednje škole. Taj nivo učenici moraju da dostignu na kraju desetog razreda ako žele da nastave školovanje. Međutim, već na kraju devetog razreda mnogi ne uspijevaju da ga ispune: oko četvrtine u hemiji i matematici, 16 odsto u fizici i 10 odsto u biologiji.

Obrazovna kriza susreće krizu motivacije

Loši rezultati odražavaju se i na stav učenika prema oblastima kao što matematika, informatika, prirodne nauke, tehnika. Više od polovine ispitanih reklo je da za te predmete osjeća malo ili nimalo entuzijazma – pogotovu kada je riječ o matematici i fizici.

Prema studiji, porasla su i psihička opterećenja. Učenice devetog razreda prijavile su više emocionalnih problema poput potištenosti i strahova – naročito djevojčice, čiji su rezultati u nekim oblastima više opali nego kod dječaka.

Iako je pad znanja zabilježen u svim društvenim grupama, i dalje postoji jasna povezanost između postignuća i porodičnog porijekla: đaci iz socijalno i ekonomski povoljnijih porodica – mjerilo je, na primjer, broj knjiga u domaćinstvu – postižu bolje rezultate od onih iz slabijih sredina.

Zašto je do toga došlo – i šta sada treba preduzeti?

Istraživači veliki dio negativnih trendova pripisuju pandemiji korone. Današnji učenici 9. razreda bili su tada u petom razredu – u presudnoj fazi učenja. Nedeljama su učili od kuće, bili socijalno izolovani i bez dovoljno podrške nadzora nastavnika, što je, kako se navodi, ostavilo duboke posledice.

Autori studije pozivaju na uvođenje ciljanih programa podrške koji bi ojačali motivaciju i samopouzdanje mladih. Takođe ističu da je potrebno dalje razvijati obuku nastavnika i podršku školama u otežanim uslovima.