David El  [ DW ]

28. 10. 2025. 09:08

Koliko propagande prati Putinovu raketu na atomski pogon?

U videu koji je objavio Kremlj, a koji navodno prikazuje proboj u razvoju potpuno novog oružja, prvo upada u oči ono što se ne vidi: samo oružje. Umjesto toga, snimak prikazuje ruskog predsjednika Vladimira Putina kako sjedi uzdignut za stolom u jednostavnoj sali za sastanke, dok niže od njega sjedi načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov. Obojica nose maskirne uniforme i razgovaraju o testiranju krstareće rakete „Burevestnik“ (Vesnik bure) 21. oktobra.

Posebnost ovog projektila je u tome što, umjesto konvencionalnog raketnog motora, ima nuklearni pogon. „Niko na svijetu nema takvo oružje“, tvrdi Putin.

Gerasimov govori o „neograničenom dometu“ – većem od 14.000 kilometara – koji je raketa preletjela tokom petnaestosatnog leta. Krstareći projektil može da nosi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave. Rusija na ovom oružju radi još od 2001. godine, a NATO ga označava kodnim imenom „Skyfall“.

Koliko je vjerovatna upotreba nove ruske rakete?

„Ključna testiranja su sada završena“, izjavio je Putin. Norveška vojna obavještajna služba saopštila je u ponedjeljak da je test izveden prošle nedjelje sa arhipelaga Nova Zemlja u Barencovom moru.

„Možemo potvrditi da je Rusija sprovela novi test dugometne krstareće rakete Burevestnik na Novoj Zemlji“, rekao je viceadmiral Nils Andreas Stensones, šef norveške obavještajne službe, agenciji Rojters.

Ali znači li to zaista da bi oružje, predstavljeno još 2018. godine, uskoro moglo biti uvedeno u upotrebu? Stručnjaci su skeptični. Prema riječima profesora međunarodne politike Karla Masale sa Univerziteta Bundesvera u Minhenu, od 14 poznatih testova, samo tri su bila uspješna, dok je 11 propalo.

Niko Lange, viši naučni saradnik Minhenske bezbjednosne konferencije, izrazio se pomalo podrugljivo na platformi Iks. Njegova analiza videa iz Kremlja: „Cirkus oko testiranja ruske rakete Burevestnik prije svega ima cilj da se što češće spomene riječ ’nuklearno’.“

Zašto Rusija baš sada govori o Burevestniku?

Upitan zašto je sada objavljen uspješan test, Masala najprije ukazuje na nuklearne vježbe NATO. Godišnja vežba „Steadfast Noon“ upravo je završena – dvije sedmice je oko 70 aviona četrnaest zemalja članica NATO-a izvodilo manevre iznad Sjevernog mora, simulirajući odbranu savezničkih teritorija nuklearnim oružjem. Paralelno su i ruske nuklearne snage održavale sopstvenu vježbu.

Masala vidi i drugi razlog: „Objava o uspješnom testu dolazi tačno u trenutku kada Donald Tramp pojačava sankcije. Podsjećanje na to da je Rusija nuklearna sila dio je Putinove uobičajene strategije.“

SAD su nedavno uvele nove kaznene mjere protiv ruskih naftnih kompanija, nakon što su propali planovi o sastanku Trampa i Putina u Budimpešti zbog nedostatka ruskog interesa za okončanje rata u Ukrajini.

Tramp je testiranja nazvao „neprimjerenim“. Poručio je da bi Rusija trebalo da „završi rat koji traje skoro četiri godine umjesto da testira rakete“. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je kritike, naglasivši da će se Rusija „rukovoditi isključivo nacionalnim interesima“.

Može li NATO uopšte da se odbrani od napada takvih raketa?

Prema ruskim tvrdnjama, Burevestnik je teško presresti. Gerasimov je rekao da raketa tokom leta izvodi „složene horizontalne i vertikalne manevre" kako bi demonstrirala sposobnost izbegavanja. Ogroman domet, navodno, omogućava joj da više puta obiđe Zemlju i izbjegne sve odbrambene sisteme.

Profesor Masala potvrđuje da raketa „može da leti različitim putanjama i da se njom može upravljati do kraja“, što otežava presretanje. „Ali to nije superoružje protiv kojeg se ništa ne može preduzeti", dodaje on. „Raketa leti sporije od brzine zvuka, što znači da se ipak može otkriti i potencijalno oboriti.“

Džefti Luis, stručnjak za neširenje nuklearnog oružja i kontrolu naoružanja sa Instituta Midlberi u Kaliforniji, rekao je Rojtersu da projektil svojom gotovo neograničenom putanjom može zaobići sisteme odbrane. „S druge strane, mogu da se rasporede dodatni presretači ili avioni da je obore. Dakle, sistem nije nepobjediv – ali jeste dio sve oštrije trke u naoružanju u kojoj se trenutno nalazimo.“

Kako funkcioniše nuklearni pogon – i da li je to već pokušano ranije?

Princip rada Burevestnika može se, uprošćeno, uporediti sa klasičnim mlaznim motorom: vazduh se usisava, zatim zagrijava i stvara potisak. Kod Burevestnika umjesto sagorijevanja goriva energiju stvara nuklearni reaktor. Zbog toga mu nisu potrebne velike količine goriva, što omogućava daleko veći domet.

Ideja o krstarećem projektilu na atomski pogon potiče još iz sredine 20. vijeka: američka vojska je između 1957. i 1964. razvijala motor sličnog tipa u okviru „Projekta Pluton“, ali je program obustavljen jer su novije tehnologije mlaznih motora bile praktičnije i nisu stvarale radioaktivne gasove.

U sličnom periodu i Sovjetski Savez je radio na bombarderu Tu-119 na nuklearni pogon, ali je projekat napušten jer inženjeri nisu uspjeli da osmisle dovoljan nivo zaštite od zračenja koji ne bi bio pretežak za avion.

Koliko je opasno zračenje ove rakete?

Ranije procjene su izazvale zabrinutost da bi nuklearni motor mogao tokom leta ispuštati zračenje. „Oprezan sam s tvrdnjama da se radi o 'letećem Černobilju'“, kaže nezavisni nuklearni ekspert Pavel Podvig za DW. „Da je došlo do radioaktivnog curenja, to bi već bilo otkriveno.“ Slično smatra i Nikolaj Sokov iz Bečkog centra za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja: „Bio je to težak zadatak. Očigledno je Rosatom uspio da razvije pogon koji tokom leta ne ispušta ozbiljnu količinu radijacije“, rekao je on.

Mnogo opasnijim scenarijem smatra se nesreća pri lansiranju ili u letu. Najteži incident u okviru projekta Burevestnik dogodio se 8. avgusta 2019. godine, kada je na istraživačkom poligonu na Bijelom moru, hiljadu kilometara sjeverno od Moskve, došlo do eksplozije. Poginulo je pet zaposlenih državne nuklearne kompanije Rosatom, a lokalno je zabilježeno povišeno zračenje. Nekoliko saradnika radnika eksplozija je bacila u more. Nije poznato da li je bilo smrtnih slučajeva usljed zračenja.