Aleksandra Mudreša (Podgorica)  [ DW ]

31. 10. 2025. 08:40

Crna Gora pooštrava politiku prema strancima

Državljani Turske od četvrtka 30. oktobra ponovo u Crnu Goru moraju da ulaze s vizama. To je epilog nekoliko dana ozbiljnih incidenata, govora mržnje i antiturske histerije koja se valjala ulicama i kvartovima glavnog grada, Podgorice.

Sve je počelo tučom nekoliko crnogorskih i stranih državljana čije se okolnosti još utvrđuju. Jedan mladić iz Podgorice tom prilikom je ranjen, a iako su kao vinovnici sukoba označeni turski državljani, na kraju je policija uhapsila tri Azerbejdžanca i jednog Turčina. Pored stranaca, koji su kod sebe imali nož, analiza snimka incidenta ukazuje da je i jedan od Podgoričana imao nešto u ruci, a nadležni i dalje istražuje šta je to bilo.

U međuvremenu, po jedan Turčin i Azerbejdžanac, koji su se teretili za pokušaj ubistva mladića iz Podgorice, pušteni su da se brane sa slobode, jer nema dokaza da su učinili to djelo.

Sve u svemu, incident je doveo do eksplozije nezadovoljstva prema Turcima koje se pretvorilo u otvorenu ksenofobiju i govor mržnje.

Nakon napada na mladića u Podgorici, za koji se sumnjiče državljani Turske i Azerbejdžana, izbili su antiturski protesti uz parole mržnje. Neki turski lokali ostali su zatvoreni nakon vandalizma. Dok jedni traže oštriju migracionu politiku, drugi pozivaju da se ne stigmatizuje… pic.twitter.com/4dm5eoM6KH

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 29, 2025

Premijer uveo vize „pogrešnoj" zemlji

Premijer Milojko Spajić je, iste noći kad su krenuli antiturski protesti i marševi delovima Podgorice gdje stranci imaju restorane i radnje, najavio da će Crna Gora ponovo uvesti vize državljanima Turske. Ironija je da su većina osumnjičenih stranih državljana koji su učestvovali u incidentu s Podgoričanima – Azerbejdžanci. Ipak, umjesto sagledavanja svih okolnosti, Spajić je ekspresno odlučio da udovolji zahtjevima ulice.

„Vidimo i u prethodnim danima, kada smo imali velike izazove, da je bezbjednosni sektor odgovorio kako treba i da je zaštitio građane svih nacionalnosti, vjera, identitetskih profila i svih državljanstava", rekao je Spajić.

Pritom se nije osvrtao na to što je policija dvije noći zaredom slušala i pratila ulicama gomilu ljudi koji su vikali: „Ubij Turčina", „Turci napolje" i „Turčin gradom neće šetati", što je po crnogorskom zakonu kažnjivo i što daje osnov policiji da prekine takve skupove.

Istovremeno, još osam ljudi uhapšeno je zato što su fizički napali strane državljane ili širili govor mržnje prema njima preko društvenih mreža.

Iz opozicije su Spajiću poručili da je „država pala na ispitu".

Turci čine značajan dio crnogorske ekonomije

Atmosfera progona Turaka pripremljena je ranije zapaljivim izjavama pojedinih političara iz vlasti koji su širili dezinformacije da je u Crnoj Gori 110.000 Turaka, a zvanično ih je 13.500. Govorilo se i da „Turska slanjem velikog broja migranata želi da ponovo pokori Balkan" i da je na djelu „neosmanizam".

Činjenica je da je njihov dolazak posljednjih godina podigao kirije i cijene nekretnina, a sigurno uticao i na rast nekih drugih cijena i usluga.

Sigurno je da su i oni činili određena krivična djela u Crnoj Gori, ali ništa više od ostalih stranaca u prosjeku. Dešavalo se da stranci iz drugih država, poput Srbije, Rusije ili Ukrajine, naprave i ozbiljnija krivična djela, ali to nije izazivalo metež po ulicama.

S druge strane, Turci za osam mjeseci ove godine imaju najviše stranih investicija u Crnoj Gori s uloženih preko 92 miliona eura. To je petina ukupnog iznosa stranih ulaganja, prema podacima lista Vijesti.

Turci drže i 14.500 firmi u Crnoj Gori, odnosno svaku petu, a od ukupno 2,8 miliona putnika na oba crnogorska aerodroma u prošloj godini, opet se petina, odnosno 560.000 ili 20 odsto odnosilo na letove između Crne Gore i Turske.

Prvog dana uvođenja viza, na crnogorskim aerodromima, kako je prenijela Televizija Vijesti, na dolaznim letovima iz Turske nije bilo više od 40 ljudi. Raniji prosjek je bio 150.

Istovremeno, neki od najvećih hotelijera upozorili su da Turci otkazuju aranžmane i da će odluka o uvođenju viza direktno pogoditi turistički sektor koji je među najvažnijim za crnogorsku ekonomiju.

Slijedi oštrija imigraciona politika

Svjestan je toga i premijer Spajić koji kaže da je „suludo, imajući u vidu da je Crna Gora turistička zemlja, da se nekome poručuje da nije dobrodošao i da je to ekonomsko samoubistvo". S druge strane, poručuje da neće dozvoliti ni da neko zloupotrijebi tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo.

Policija posljednjih dana jače djeluje na terenu i svakodnevno informiše javnost o protjerivanju ili otkazivanju boravka strancima zbog kršenja propisa. Od početka godine već je otkazan boravak ili je protjerano blizu 3.000 stranaca.

Vlada je istovremeno najavila i stroži Zakon o strancima, pa oni neće moći više da otvaraju firme u Crnoj Gori ako ne budu zapošljavali i crnogorske državljane. Takođe, biće restriktivniji i uslovi za davanje dozvole za njihov boravak i rad u Crnoj Gori.

Sve to biće dio nove imigracione politike nakon što Vlada, realno, godinama uopšte nije vodila računa o njoj. Ili joj je, kao što mnogi smatraju, odgovaralo da veliki broj stranaca sa kapitalom dođe u Crnu Goru, kako bi se lakše punio budžet.

Ostaje gorak ukus što je tek talas ksenofobije i mržnje prema strancima natjerao nadležne da se konačno pozabave tim pitanjem koje su uporno ignorisali.