Arnd Rikman  [ DW ]

05. 11. 2025. 12:01

Ko će biti liječen prvi – sud poništio pravila o trijaži

Riječ je o životu, smrti i nadležnostima: kako bi ljekari trebalo da odlučuju kada su resursi ograničeni, a u bolnicu se u kratkom roku prima previše teško povređenih ili bolesnih pacijenata? To je pitanje koje se tokom pandemije koronavirusaveoma konkretno postavilo, posebno na sjeveru Italije.

Njemačka je željela da se pripremi, kako bi rasteretila ljekare, ali i zaštitila ranjive grupe, kao što su osobe sa invaliditetom. Još u vrijeme pandemije, Bundestag je 2022. godine uveo nova pravila o takozvanoj trijaži u Zakonu o zaštiti od zaraza.

Ali, ljekari specijalisti za intenzivnu i hitnu medicinu smatrali su da ta pravila nisu u skladu sa njihovim profesionalnim etičkim načelima.

Pred Ustavnim sudom neki od njih su sada uspješno osporili zakonske odredbe. Prvi senat Ustavnog suda usvojio je dvije ustavne žalbe. Sud je zaključio da nova pravila nisu u skladu sa Ustavom i zato su ništavna. Ona ograničavaju ljekare u njihovoj slobodi obavljanja profesije.

Šta znači „trijaža“?

Riječ trijaža potiče od francuskog glagola trier, što znači „sortirati“ ili „izabrati“. Ona opisuje situaciju u kojoj ljekari moraju da odluče redosled pomoći pacijentima. Ovaj koncept se primjenjuje, na primjer, pri velikim nesrećama sa više povređenih, da bi se prebrodila trenutna kriza.

Njemački Bundestag je novim zakonom zapravo ispunio obavezu koju mu je ranije nametnuo Ustavni sud, koji je 2021. godine odlučio da država ima obavezu da zaštiti osobe sa invaliditetom od diskriminacije. Postojala je bojazan da bi ljekari u kriznim situacijama mogli da daju prednost osobama bez hroničnih bolesti ili invaliditeta.

Prije donošenja zakona, poslanici su dobili naučne preporuke. Zakon iz 2022. propisao je da se odluke o dodjeli liječenja donose isključivo na osnovu trenutne i kratkoročne vjerovatnoće preživljavanja – ali ne prema životnom vijeku ili stepenu slabosti.

Kritike ljekara

Jednu od dvije ustavne žalbe podržalo je ljekarsko udruženje Marburški savez, a 2023. godine podnjelo ju je 14 specijalista intenzivne i hitne medicine. Oni su osporavali, između ostalog, zabranu naknadne trijaže („ex post“) – odnosno situaciju u kojoj bi se liječenje pacijenta sa manjom šansom za preživljavanje prekinulo da bi se pružila pomoć onom sa boljom prognozom.

Marburški savez je kritikovao da se ljekarima oduzima mogućnost da u vanrednim okolnostima spasu najveći mogući broj života. Prema njima, ova pravila ih primoravaju na odluke „koje su u suprotnosti sa njihovim profesionalnim uvjerenjem i dovode ih u duboku etičku dilemu".

Ustav štiti slobodu profesije

Ustavni sud je u svojoj odluci istakao da je sloboda obavljanja profesije zaštićena Ustavom. Ta sloboda podrazumjeva da ljekari moraju biti nezavisni od stručnih direktiva. Ustav Njemačke štiti, u okviru terapijske odgovornosti, i njihovu odluku o tome da li i kako će neko biti liječen.

Sud je dalje objasnio da se Savezna vlada ne može pozivati na svoja ustavna ovlašćenja za regulisanje mjera protiv zaraznih bolesti, jer se ta nadležnost odnosi samo na mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti. Pravila o trijaži, međutim, odnose se samo na posledice pandemije, a ne na njeno suzbijanje.

Prema ocjeni Ustavnog suda, za ovakvu regulativu nije nadležan Savez, već pokrajine. Raspodjela ograničenih medicinskih resursa ne mora biti regulisana na državnom nivou; ljekari bi mogli da donose odluke „uglavnom lokalno, prema različitim smjernicama“.

Varken najavljuje izvlačenje neophodnih zaključaka

Savezna ministarka zdravlja Nina Varken najavila je da će Savezna vlada „veoma pažljivo proučiti odluku i zajedno sa pokrajinama izvući potrebne zaključke“. Prema njenim riječima, potrebna je pravno sigurna regulativa u ovakvim izuzetnim situacijama – kako za pacijente, tako i za ljekare.

Država ima obavezu da zaštiti svoje građane. „To važi bez ikakvih ograničenja, i za osobe sa invaliditetom“, istakla je Varken. Ta zaštitna obaveza, dodala je, nije predmet pregovaranja i mora biti zasnovana na pravno čvrstim osnovama. Istovremeno, sloboda obavljanja ljekarske profesije ne smije biti nerazumno ograničena.

Etički savjet iznenađen presudom

Predsjednik Njemačkog etičkog savjeta, Helmut Frister, izrazio je iznenađenje odlukom Ustavnog suda u Karlsrueu. Bundestag je, kako je podsjetio, 2022. godine donjeo zakon po nalogu upravo tog suda. Vrhovne sudije su tada zahtjevale da se donese propis koji će sprečiti diskriminaciju osoba sa invaliditetom pri trijaži.

„A sada je isti sud presudio da zakonodavac to uopšte nije smio da uradi, već da je to u nadležnosti pokrajina. Toga u onoj ranijoj odluci nije bilo“, rekao je Frister za Katoličku novinsku agenciju (KNA).

On je izrazio sumnju da će pokrajinski parlamenti uskoro usvojiti nove propise. „Ustavni sud preporučuje koordinisan pristup“, naveo je Frister, „što znači da bi se to možda moralo usaglašavati preko Konferencije ministara zdravlja“. Ali, dodao je, „da li ćemo uopšte dobiti takvu regulativu – u to iskreno sumnjam.“