Tatsjana Harnalik  [ DW ]

09. 11. 2025. 11:55

„Patriotski“ odgoj djece: „Kakav moćan tenk!“

Četiri sata ujutru. Sirene zavijaju, svuda se čuje pucnjava. Djeca od 13 ili 14 godina, u vojnim uniformama i naoružani puškama, istrčavaju iz šatora. Neki uzvraćaju vatru, dok drugi trče ka ranjenima – takođe školskoj djeci.

Povezuju im rane, polažu ih na nosila i pokušavaju da ih pod vatrom prebace na sigurno.

To je scena iz videa na Instagram profilu pod nazivom Patriote Bjelorusije. To je društvena organizacija osnovana u decembru 2020, neposredno nakon gušenja protesta protiv lažiranog rezultata tadašnjih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji.

„Podsticati poštovanje i ponos prema državnim simbolima Republike Bjelorusije“ i „očuvati suverenost i nezavisnost države“ – to su ciljevi navedeni na njihovom veb-sajtu, uz koje „patriote“ organizuju militarističko takmičenje pod nazivom „Izazov“.

Učestvujući u takvom simuliranom manevru, učenici prvog i drugog razreda srednje škole iz cijele zemlje doživljavaju atmosferu nalik vojnoj.

Ovo nije jedini primjer militarizacije djece u Bjelorusiji. Simulacijom rata, vojnim vježbama, posjetama vojnim jedinicama, ceremonijama zakletve i podizanjem zastava, režim Aleksandra Lukašenka očigledno priprema školsku djecu za rat na strani Rusije. To tvrde autori studije „Djeca bez budućnosti: militarizacija djetinjstva u Bjelorusiji“.

Strategija preživljavanja Lukašenkovog režima

Prema zajedničkoj studiji BelPol-a, udruženja bivših bezbjednosnih zvaničnika, i Narodne antikrizne uprave (NAU) – dvije organizacije koje su osnovali Lukašenkovi kritičari u egzilu – militarizacija djece u Bjelorusiji je „strategija preživljavanja režima“.

Prema riječima čelnika NAU Pavela Latuška, nakon protesta 2020. godine u zemlji je započeo „sistematski rad na odgoju nove generacije lojalnih građana“.

Osim toga, objašnjava on, Lukašenkove bezbjednosne snage suočile su se s nedostatkom kadrova, jer mladi ne žele da rade u represivnim državnim organima. Zato je režim odlučio da „planskim putem odgaja buduće pripadnike bezbjednosnih struktura“, kaže Latuško.

Godine 2022. pojavio se još jedan razlog – priprema Bjelorusije za mogući ulazak u otvoreni rat na strani Rusije. Bitan dio toga je militarizacija maloljetnika, što je, između ostalog, utvrđeno u državnom „Programu patriotskog vaspitanja stanovništva za period 2022–2025“.

Autori studije navode da se više od polovine svih školskih aktivnosti danas bavi temama kao što su rat, smrt i samopožrtvovanje. Školska djeca redovno posjećuju vojne baze i bezbjednosne službe, gdje im se prikazuju oružje i specijalna oprema.

Hiljade školske djece u ratnim igrama

„Želim da se oprobam kao vojnik“, „Želim da testiram svoju izdržljivost“, „Želim da probam nešto novo“ – kažu tinejdžeri u izvještaju televizijskog kanala bjeloruskog Ministarstva odbrane o motivaciji da učestvuju u takmičenju „Izazov“.

Više od 35.000 učenika svake godine prolazi kroz takve „ratne igre“. Devetogodišnjaci i desetogodišnjaci preuzimaju uloge „pionira“ i „bolničara“. Djeca od jedanaest do četrnaest godina uče da pucaju.

U sljedećoj fazi – na igrama pod nazivom „Orlić“ i „Izazov“ – neki tinejdžeri učestvuju čak i u vježbama u kojima tenk prelazi preko ljudi u rovovima.

Time se želi postići da se ne boje pucnjeva, eksplozija i krvi, kaže Matvej Kuprejčik iz organizacije BelPol u razgovoru za DW.

U televizijskom izvještaju djeca pokazuju oduševljenje. „U oklopnom transporteru bilo je više adrenalina, bilo je brže. Ali u tenku je bilo mnogo uzbudljivije. Kakav oklop! Kakav moćan tenk! Želim da se školujem na vojnoj akademiji za vozača tenka. To je moja velika želja“, kaže jedan dječak.

„Takmičenje ‘Izazov’ me mentalno ojačalo. Postoje propisi i naredbe, što znači da ih treba poštovati, htio to ili ne. Na turniru se može mnogo naučiti“, priča druga učesnica.

Oživljavanje sovjetskih praksi

Ratne igre nisu ništa novo u Bjelorusiji, bile su rasprostranjene još u sovjetsko doba. Još jedna tradicija je korišćenje vojnih instruktora koji u školama podučavaju osnove vojne obuke. Ta su radna mjesta ponovo uvedena u svim obrazovnim ustanovama u zemlji. Većina vojnih instruktora su bivši pripadnici bezbjednosnih snaga.

„Militarizaciju dodatno pojačava intenzivna ideološka indoktrinacija. Udžbenici se prepravljaju kako bi odgovarali političkoj agendi vlasti. Direktori i obrazovne institucije primorani su da podnose izvještaje državnom tužilaštvu“, navodi se u izvještaju BelPol-a i NAU-a.

Do sada je u 220 bjeloruskih škola uvedena vojno-patriotska nastava koju pohađa oko 4.000 učenika. Još 1.800 mladih upisano je u devet kadetskih škola.

Nekoliko obrazovnih ustanova nudi kurseve za pilote dronova, gdje djeca i mladi od 12 do 17 godina uče da upravljaju FPV dronovima razvijenim za uništavanje neprijateljske opreme i trupa.

Tokom školskih raspusta, djeca i mladi pozivaju se u militarističke kampove. U školskoj godini 2023/24. oni su imali više od 57.000 učesnika.

Sredstva za militarizaciju školske djece, zvanično nazvanu „vojno-patriotsko vaspitanje“, dolaze iz državnog budžeta, fondacija, kao i iz dobrovoljnih ili obaveznih donacija organizacija i preduzeća u zemlji. Dio finansiranja preuzeo je predsjednički sportski klub kojim upravlja Dmitrij Lukašenko, jedan od sinova bjeloruskog vladara.

„Masovna militarizacija podriva obrazovni sistem“

Prema Matveju Kuprejčiku, država daje prednost pri upisu na fakultete polaznicima vojno-patriotskih kurseva i kadetskih škola, kao i članovima militarističkih klubova. Porodice čija djeca postižu dobre rezultate u vojnoj obuci dobijaju i novčane podsticaje.

„Masovna militarizacija podriva obrazovni sistem i uništava vrijednosti humanizma i kritičkog mišljenja. Djeca odrastaju sa iskrivljenim pogledom na svijet, u kojem su nasilje i pokoravanje norma, i u kojem se kult ličnosti razvija i učvršćuje“, kaže Pavel Latuško.

Prema autorima studije, ovo krši međunarodne propise o zaštiti prava djece. Time se narušavaju sloboda mišljenja i uvjerenja, kao i zaštita djece od iskorišćavanja, propagande i učešća u oružanim sukobima.