Roman Gončarenko  [ DW ]

18. 11. 2025. 06:37

Merc želi manje ukrajinskih izbjeglica – šta radi Zelenski?

Njemački kancelar Fridrih Merc se pridružio zahtjevima demohrišćanskih stranaka (CDU i CSU) da se smanji priliv mladih ukrajinskih muškaraca u Njemačku. Merc je naveo da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošlog četvrtka, zamolio „da obezbijedi da posebno mladi muškarci iz Ukrajine ne dolaze ponovo u sve većem broju u Njemačku“. Merc je dodao da oni moraju da služe svojoj domovini: „Tamo su potrebni.“

Koalicioni partner SPD je drugačijeg mišljenja

Bavarski premijer i šef Hrišćansko socijalne unije (CSU) Markus Zeder bio je prvi visoki političar koji se prethodno slično izjasnio. U intervjuu za Bild pozvao je EU i njemačku vladu da izvrše pritisak na Kijev kako bi tamošnje vlasti prilivom mladića „upravljale i znatno ga smanjile“. Slično je argumentovao i generalni sekretar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Karsten Lineman.

Krajem avgusta, vlada u Kijevu dozvolila je i mladim muškarcima uzrasta od 18 do 22 godine da napuste zemlju. U Ukrajini oni nisu regrutovani u vojsku, ali do sada ipak nisu smjeli da napuste zemlju. Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, broj nedjeljnih dolazaka u ovoj starosnoj grupi porastao je sa 19 sredinom avgusta na 1.400 do 1.800 krajem oktobra. Ukupno više od 1,2 miliona izbjeglica iz Ukrajine živi u Njemačkoj.

Socijaldemokrate do sada nisu zauzele jasan stav u ovoj debati. Njihov poslanik Ralf Štegner rekao je u razgovoru za DW da mu je teško da poziva mlade Ukrajince da služe svojoj zemlji kao vojnici. „Najvažnije je da svi doprinesemo da se ovaj rat što prije završi. To mi se čini važnijim od pogleda na migracioni zaokret, koji je češće pozadina takvih inicijativa. Trebalo bi da one koji dolaze, na primjer ratne izbjeglice, tretiramo na razuman način.“

Koju namjeru ima Merz?

Jedan od razloga Mercovog apela upućenog Zelenskom jeste cilj njemačke vlade da ograniči migracione tokove u Njemačku, kaže Štefan Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) u Berlinu. Kancelar sa zabrinutošću gleda kako mladi muškarci, koji su potrebni Ukrajini, napuštaju zemlju. Ali radi se i o tome da Merc želi da ispuni svoja predizborna obećanja.

To se ne odnosi samo na Ukrajince. Cilj ograničavanja doseljavanja dio je šire debate o izbjeglicama i migrantima u Njemačkoj. Ukupno je Njemačka prihvatila „preko milion Ukrajinaca“, broj koji „primjetno opterećuje njemački sistem“, kaže Majster. Politikolog pritom kancelaru pripisuje i „oblik populizma“ i ukazuje na to da desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ovom debatom vrši pritisak na vladajuće demohrišćane.

Neki stručnjaci tumače kao poruku potencijalnim biračima AfD-a, i sada pokrenutu reformu socijalnih izdataka poznatih pod nazivom „građanski novac“ (Bürgergeld). Predviđeno je, između ostalog, da ukrajinske izbjeglice koje u Njemačku dođu nakon 1. aprila 2025. više nemaju pravo na ovaj novac. Njihove naknade biće izjednačene sa naknadama za azilante. Ubuduće će dobijati oko 120 eura manje mjesečno. Samci iz Ukrajine do sada su dobijali oko 560 eura mjesečno, uz dodatak za stanarinu, grijanje i zdravstveno osiguranje. Ubuduće će državna pomoć biti oko 440 eura, a zdravstvena zaštita takođe će biti ograničena.

„Merc je u pravu“, kaže Vinfrid Šnajder-Deters, politikolog i publicista koji živi u Ukrajini i Njemačkoj. „Groteskno je da njemački kancelar mora da podsjeća ukrajinskog predsjednika da su mladi Ukrajinci tamo ‘potrebni’ – naravno pre ‘obnove'. Naravno kao vojnici.“

Može li Njemačka ograničiti ulazak Ukrajinaca?

Majster vjeruje da Mercov apel ima veze i sa tim što Njemačka teško može ograničiti ulazak Ukrajinaca. Oni imaju pravo da borave u EU bez vize do 90 dana godišnje. Osim toga, Evropa je nakon ruske invazije svim Ukrajincima dodijelila privremenu zaštitu, uključujući dozvolu za rad – pravilo produženo do marta 2027. Majster pretpostavlja da bi porast broja dolazaka mogao biti i sezonski: „Zimi dolazi više ljudi, a neki se u proljeće vraćaju.“

Zelenski se još nije oglasio o ovoj temi. Majster i Šnajder-Deters sumnjaju da će Kijev udovoljiti želji njemačkog kancelara. „To bi bila veoma nepopularna odluka u Ukrajini“, kaže Majster. Stručnjak DGAP-a zalaže se za to da Evropa i Njemačka isporuče više oružja Ukrajini kako bi podržale tamošnju vojsku.

Šta misle Ukrajinci u Njemačkoj?

Irina Šulikina, direktorka ukrajinske nevladine organizacije Viče u Berlinu, dijeli ovo mišljenje. „Ukrajini trebaju ljudi, ali i oružje. Ključno je da evropske zemlje, uključujući Njemačku, konačno prestanu da finansiraju ruski rat kupovinom nafte i gasa“, rekla je Šulikina za DW. „Takođe moramo razumjeti o kojim ljudima govorimo. U Njemačkoj su mladi između 18 i 22 godine tek završili školu; njihovi roditelji često još plaćaju njihovo zdravstveno osiguranje, i oni još primaju dječiji dodatak. Zašto bi ta djeca odjednom prestala da budu djeca samo zato što dolaze iz Ukrajine? Njihov dosadašnji život obilježilo je jedanaest godina rata, od čega posljednje četiri godine ruska sveobuhvatna invazija.“

Aktivistkinja se protivi onima koji vjeruju da će mladi Ukrajinci zauvijek ostati u inostranstvu: „To je manipulacija. Mnogi se vraćaju, mnogi planiraju povratak, mnogi studiraju kako bi u budućnosti bili korisni svojoj zemlji. Izjave koje žele da riješe problem pritiskom na ukrajinsku djecu nisu samo pogrešne, već i licemjerne.“

Publicista Šnajder-Deters, međutim, ostaje skeptičan. Ne vjeruje da će većina mladih Ukrajinaca nakon rata htjeti da se vrati u domovinu.

Mnogi Ukrajinci žele da ostanu u Njemačkoj

Svaki drugi izbjeglica iz Ukrajine bio bi spreman da se vrati – ali pod određenim uslovima, poput obnove granica iz 1991, bezbjednosnih garancija kroz članstvo u NATO-u i perspektive ulaska u EU. To je pokazala studija minhenskog ifo-instituta objavljena u oktobru 2025. Ispitivani su Ukrajinci u 30 evropskih zemalja.

U Njemačkoj je udio onih koji žele da ostanu veći: 59 odsto onih koji su pobjegli u prvim mjesecima rata i 69 odsto onih koji su stigli kasnije nemaju interesovanja da se vrate u Ukrajinu. To pokazuje studija koju je naručio BAMF iz 2023/24. Nema dostupnih podataka o tome koliko se Ukrajinaca već vratilo u domovinu. Prema različitim procjenama, između 300.000 i 400.000 onih koji su od 2022. došli u Njemačku vratili su se ili otišli u neku drugu zemlju.