Zoran Arbutina  [ DW ]

03. 12. 2025. 11:10

Sastanak u Moskvi bez napretka – Evropa zbija redove

Na petočasovnom sastanku u Kremlju Rusija i Sjedinjene Države nisu postigli dogovor o mogućem mirovnom rješenju za Ukrajinu. Saopštio je to Kremlj u srijedu (3. decembar). Sastanku koji je potrajao do iza ponoći prisustvovali su ruski predsjednik Vladimir Putin kao i posebni izaslanici SAD – Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner. Kako su javile ruske novinske agencije, avion s Vitkofom napustio je Moskvu nešto posle dva sata noću po lokalnom vremenu.

U vezi s pitanjem ruskih okupiranih područja, koja čine oko 19 odsto Ukrajine, „još nije pronađeno kompromisno rješenje“, ali „neki prijedlozi SAD“ mogli bi da se „razmatraju“, rekao je novinarima u Kremlju Putinov savjetnik Jurij Ušakov. „Pred nama je još mnogo posla“, dodao je. Trenutno se ne planira sastanak Putina i Trampa. Dogovoreno je da se to dokle se došlo s pregovorima neće objavljivati javno.

Putin je američkim predstavnicima, osim prijateljskih, poslao i političke signale za Trampa, rekao je Ušakov ne navodeći više detalja. Prema njegovim riječima, razgovaralo se i o novom početku privredne saradnje između Rusije i SAD.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u intervjuu za Foks njuz da je ostvaren „određeni napredak“. Pokušalo se „utvrditi s čime bi Ukrajinci mogli da žive i šta bi im dalo bezbjednosne garancije za budućnost“. Istovremeno je američki predsjednik Donald Tramp nazvao rat u Ukrajini „haotičnim“. Situacija je teška, rekao je na početku posljednje sjednice svog kabineta u tekućoj godini.

Američki izaslanici željeli su najprije Trampa da informišu o rezultatima razgovora u Moskvi – a potom ponovo da stupe u kontakt s Rusijom. O kontaktima prema Ukrajini nije bilo govora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je da bude obaviješten o rezultatima. „Ne smije se igrati nikakva igra iza leđa Ukrajine“, rekao je Zelenski juče pred novinarima u Dablinu. Spreman je, kaže, na još jedan susret s Trampom, ali mora biti postignut potpuni prekid borbi.

Putin optužuje EU

Prije sastanka s američkim izaslanicima Putin je uputio teške optužbe na račun Evrope. On je izjavio da njegova zemlja nema namjeru da ratuje protiv EU, što je više puta naglasio, ali da je, u slučaju napada, spremna na rat s Evropom. Kritikovao je i izmjene napravljene na zahtjev Evropljana u Trampovom izvornom mirovnom planu od 28 tačaka. Evropski predlozi imali su za cilj da blokiraju mirovni proces, rekao je Putin prema navodima agencije Interfaks. Izvorni plan mnogi posmatrači su kritikovali kao „ruski spisak želja“.

I dok u Moskvi nije postignut nikakav proboj, države EU su se sa svoj strane dogovorile o zabrani uvoza ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. Predstavnici Evropskog parlamenta i Savjeta 27 zemalja-članica unije dogovorili su se u noći na srijedu da najkasnije do 1. novembra 2027. prestanu da uvoze gas iz Rusije. Ta obustava će se realizovati postupno tokom sledeće dvije godine.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je dogovor riječima da je to početak nove ere – ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije. Završetak uvoza ruskog gasa takođe će obezbijediti da iz Evrope u Rusiju odlazi manje novca kojim bi Moskva mogla da finansira svoj rat protiv Ukrajine, naglasila je Fon der Lajen.

Istovremeno se u Briselu sastaju 32 ministra spoljnih poslova NATO. Glavna tema su pregovori o mirovnom planu za Ukrajinu. U Briselu se očekuje i ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha. Svoj dolazak otkazao je glavni američki diplomata Marko Rubio.

Vadeful: Putin želi da nas podijeli

Nakon pregovora u Moskvi njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful konkretizovao je dalju njemačku vojnu pomoć Ukrajini. Njemačka će staviti na raspolaganje dodatnih 172 miliona evra za američke isporuke oružja i municije Ukrajini, rekao je političar CDU prije polijetanja na sastanak ministara spoljnih poslova NATO u Briselu.

Tu sumu Njemačka obezbjeđuje preko takozvanog Purl-mehanizma. To je inicijativa koja predviđa da se u municija i oružje proizvedeni u SAD prodaju evropskim saveznicima i Kanadi – a oni ih zatim stavljaju na raspolaganje Ukrajini. Purl je skraćenica za „Prioritised Ukraine Requirements List“ (spisak prioritetnih potreba Ukrajine). Uz tih 172 miliona evra Vadeful je naveo da će dodatnih 25 miliona evra biti uplaćeno u fond poverenja NATO namijenjen Ukrajini, na primjer za zimsku opremu i medicinsku negu.

Komentarišući susret u Moskvi, Vadeful je rekao da Putin „ne pokazuje još nikakvu stvarnu spremnost na pregovore“. „Putin i dalje želi da potkopa evropsku i evroatlantsku bezbjednost. Želi da testira našu spremnost na odbranu. Želi da nas podijeli kako bi oslabio naš savez.“ Ali – to mu neće uspjeti, kaže. NATO partneri će dodatno povećati pritisak na Rusiju, naglasio je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.