- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
12. 12. 2021.
08:54 >> 09:02
SAV OTPAD SE IZVOZI
I dalje bez deponije za opasne materije
Crna Gora i dalje nema deponiju za trajno odlaganje opasnog otpada iako postojanje takve lokacije na nacionalnom nivou zahtijevaju evropski standardi. Nema ni spalionice za njegovo uništavanje, pa se sav opasni otpad izvozi, dok je uvoz zabranjen.
Pitanje odlaganja opasnog otpada, kao ni saniranje crnih ekoloških tačaka nijesu riješeni uprkos činjenici što je za projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ od Svjetske banke još 2014. godine uzet kredit od 50 miliona eura.
Direktor barskog „Hemosana“ Zoran Nikitović, jedine specijalizovane firme za izvoz opasnog otpada, za Pobjedu je kazao da se u tu kategoriju ubrajaju: hemijski otpad kojem je istekao rok, teški metali i opasne masnoće, elektronski proizvodi, nafta i njeni derivati, kao i cijanidi, farmaceutski i uljani otpad.
"Izvozimo sve vrste takvog otpada osim radioaktivni za koje je ovlašten CETI. Otpad uništavamo u zemljama EU - Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj itd. zavisno od vrste i količine", kazao je Nikitović.
Objašnjava da postoji više metoda uništenja, neke od njih su spaljivanje, remedijacija, solidifikacija, reciklaža...
"Najčešći oblik je spaljivanje, tako se tretira uglavnom farmaceutski i hemijski otpad, ali sve vrste se ne spaljuju na jednom mjestu već to zavisi od spalionice. Crna Gora nema ekonomski interes za sistem spaljivanja jer količine koje se izvoze u jednoj godini mjere se sa par stotina tona. Mi obezbjeđujemo pakovanje, transport i skladištenje opasnog otpada do izvoza kao i njegovo selektiranje i opredjeljivanje u koju spalionicu će koja vrsta otpada ići", kazao je Nikitović.
Njegova firma uzima iz svih crnogorskih opština kako opasan tako i neopasan otpad a količine preuzetog otpada zavise od industrijskih kapaciteta koji se nalaze u pojedinim gradovima.
Zakon
Kako su Pobjedi kazali iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, ta vrsta iskorišćenih proizvoda sadrži elemente ili jedinjenja koja imaju jedno ili više opasnih svojstava. Kao što su eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, korozivnost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost. U njih se ubrajaju i svojstvo nagrizanja i otpuštanja otrovnih gasova hemijskom ili biološkom reakcijom i osjetljivost/razdražljivost. Opasno svojstvo ima i otpad iz kojeg, nakon odlaganja, može nastati druga materija koja ima neku od opasnih karakteristika.
"Zakonska regulativa u Crnoj Gori je izuzetno precizna po pitanju upravljanja opasnim otpadom i u skladu je sa direktivama Evropske unije. Između ostalog, Zakon nalaže da svaki generator otpada ima obavezu da sprovede karakterizaciju i kategorizaciju otpada kod nadležnih organizacija i da se, u zavisnosti od njegove prirode, sa njim postupa u skladu sa zakonskim propisima", objasnili su iz Ministarstva.
Generatori otpada, kako su objasnili, angažuju ovlašćeno pravno lice koje se bavi izvozom da otpad zbrine na zakonski ispravan način, ili da ga skladište u okviru kruga fabrike.
Projekti
Iz Ministarstva ekolologije, prostornog planiranja i urbanizma kažu je najvažniji projekat za rješavanje pitanja opasnog otpada „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ koji realizuju sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja iz kredita Svjetske banke, dok je za implementaciju zadužena Agencija za zaštitu životne sredine.
"Cilj projekta je konačna sanacija i remedijacija četiri identifikovane tzv. „crne ekološke tačke“ (Jadransko brodogradilište Bijela, Rudnik „Šuplja stijena“, Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac), Kombinat Aluminijuma Podgorica)), kao i rješavanje pitanja tretmana opasnog otpada. Ugovor između Vlade Crne Gore i Svjetske banke o kreditnom aranžmanu potpisan je 2014. godine, u iznosu od 50 miliona eura", kazali su iz Ministarstva ekologije.
Upravljanje PCB jedinjenjima
Takođe, realizuju i projekat ,,Sveobuhvatno ekološki prihvatljivo upravljanje otpadom koji sadrži PCB u Crnoj Gori“ u saradnji sa kancelarijom UNDP, a sredstvima Globalnog fonda za zivotnu sredinu (GEF) i projektnih partnera (Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS, UNIPOM /KAP, Luka Bar, Rudinik uglja Pljevlja, Port of Adria, Zeljeznica Crne Gore itd.).
Poliklorirani bifenili (PCB) predstavljaju grupu sintetičkih organskih hemikalija koje se sastoje od ugljenika, vodonika i hlora i postoji više od 200 različitih jedinjenja koja se podvode pod tu kategoriju. Koriste se kao izolacioni materijali, u porizvodnji plastike i pigmenata.
"Cilj projekta je identifikacija, zbrinjavanje i trajno odstranjivanje opreme i otpada kontaminiranih polihlorovanim bifenilima (PCB) iz životne sredine čime će biti riješen značajan ekološki problem u državi. Projekat će trajati do kraja 2022. godine. Do sada je izvezeno 473 tona PCB otpada i kontaminirane opreme", preciziraju iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja.
Коментари0
Остави коментар