Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekologija

D. G.

24. 04. 2022. 17:32   >>  17:34

BUDUĆNOST NAJVAŽNIJIH NAMIRNICA

Klimatske promjene ugrožavaju industriju hrane

Industrijalizacija poljoprivrede u prošlom vijeku podstakla je proizvodnju širom svijeta, ali taj uspjeh je takođe učinio naše prehrambene sisteme mnogo ranjivijim na rastuću klimatsku krizu.


Usjevi već doživljavaju gubitke izazvane vrućinom i sušom. Može li genetska raznolikost, odnosno povratak porijeklu hrane, pomoći u borbi protiv klimatskih izazova koji su pred nama?

Savremena poljoprivreda zavisi od monokultura visokog prinosa iz uske genetske baze kojoj je potrebno mnogo đubriva, hemikalija i navodnjavanja.

Ovo je važno zato što će bogatija genetska raznolikost namirnica, kakvu smo imali u prošlosti, pomoći da naši usjevi budu otporniji na više temperature i promjene u obrascima padavina.

Poput investitora sa akcijama, štednjom i nekretninama, raznolikost na polju širi rizik- ako suša u ranoj sezoni uništi jedan usjev, postojaće i drugi koji kasnije sazrijevaju ili su prirodno otporniji na sušu, tako da farmeri ne ostaju ni sa čim.

Kukuruz se sada uzgaja u većem obimu od bilo kog usjeva u istoriji, i još uvijek je osnovna hrana za oko 1,2 milijarde ljudi u Latinskoj Americi, na Karibima i u podsaharskoj Africi.

Istorijski gledano, proširio se širom svijeta zbog svoje sposobnosti da evoluira i prilagođava se različitim klimama, nadmorskim visinama i dužini dana, a ljudi su uživali u ljubičastim, plavim, crnim i narandžastim sortama koje su imale malo drugačiji ukus.

Naučnici u 20. vijeku su otkrili da mogu da uzmu lokalno prilagođenu sortu kukuruza, nazvanu “landraces” ili nasledstvo, i samooprašuju biljku, stvarajući genetski identičnu liniju. A ako bi to uradili nekoliko puta, njene karakteristike bi se promijenile, možda bi biljka bila viša ili bi imala veliki klip.

Ovi hibridi su zatim ukrštani jedni sa drugim, da bi se stvorili novi hibridi.

Hibridno sjeme, koje poljoprivrednici moraju da mijenjaju svake godine, doprinijelo je ogromnom povećanju prinosa, ali nauštrb genetskog diverziteta i kvaliteta kao što su ukus, ishrana i klimatska prilagodljivost. U treptaju evolutivnog oka, Meksiko je izgubio 80 odsto svojih sorti, a 99 odsto kukuruza koji se danas uzgaja u SAD je od hibridnog sjemena.

Prijetnja hrani od klimatske krize nije samo strah, to se dešava upravo sada. U Aziji su pirinčana polja preplavljena slanom vodom, cikloni su uništili usjeve vanile na Madagaskaru, u Centralnoj Americi na višim temperaturama kafa sazrijeva prebrzo, suša u podsaharskoj Africi uništava usjeve slanutka (leblebije), a rastuća kisjelost okeana ubija ostrige i kapice u američkim vodama.

Naučnici predeviđaju dva scenarija budućnosti naših najvažnijih usjeva. Najgori scenario za gubitak prinosa bio bi ravan katastrofi, ali bi čak i najbolji scenario bio razoran za najvažnije usjeve na svijetu.

Pšenica je žitarica koje se najčešće konzumira na svijetu i uzgaja se na svim kontinentima, osim na Antarktiku.

Hrani milijarde, ali je vrlo ranjiva na klimatske promjene. Prošle godine su cijene pšenice porasle za 90 odsto nakon široko rasprostranjene suše i talasa vrućine bez presedana u Kanadi, jednom od najvećih svjetskih proizvođača žitarica, a nakon nekoliko mjeseci uslijedile su rekordne padavine. Tokom prošlog vijeka, kanadski farmeri su se sve više oslanjali na genetski slične sorte pšenice visokog prinosa, čime su izbacili ključnu raznolikost.

Tu je i jedan od omiljenih stimulansa na svijetu. Bez obzira na to da li više volite espreso ili instant, naša kafa dolazi od samo dvije vrste: “arabike” i “robuste”. Arabika visokog kvaliteta čini oko dvije trećine potrošnje i bori se da se nosi sa promjenljivom klimom. Robusta, koja je čvršća sa više kofeina i većim prinosom, ima gorak, zrnast ukus.

Kafa divlje arabike je porijeklom iz šumovitih planina Etiopije i Južnog Sudana, ali njena budućnost sada visi o koncu.

“Arabika” se uzgaja na 1.300 do 2.000 metara nadmorske visine i veoma je osjetljiva na temperaturna kolebanja, padavina i vlažnosti. Kada je previše vruća i suva, kafa prebrzo sazrijeva što umanjuje prinos i kvalitet. Ona takođe ne podnosi preveliku vlažnost i vjetrovitost, što je veliki problem za regione u kojima se uzgaja, kao što su Karibi, Havaji i Vijetnam.

Kako se klima brzo mijenja, više temperature, nestalne padavine i agresivniji patogeni mogli bi da do 2050. učine 50 odsto sadašnjih regiona za uzgoj arabike potpuno neprikladnim.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније