P. R.

Kriminalne mreže u Skadarskom jezeru: Dinamiti i struja i dalje ubijaju

Organizovane kriminalne grupe su svoje pipke raširile i u eko kriminal i pogodili jedno od najljepših mejsta u jugoistočnoj Evropi - Skadarsko jezero. U avgustu ove godine policija i nazorne službe spriječili su nezakonit izlov ribe električnim pretvaračima. Zbog krivolova, pred sudovima je procesuirano 14 osoba, a zaplijenjeno je sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, tri sonde za izlov ribe strujom, osam akumulatorskih baterija i trideset ribarskih mreža.

Bila je to spektakularna potjera - policija i nadzornici jurili su kilometrima kriovolovce koji su pokušavali da izmaknu potjeri. Nekad bi o možda bilo moguće, ali, zahvaljujući pojačanom nadzoru i policijskim snagama, to ovog puta nije bilo moguće.

Ove kriminalne grupe ne čine samo državljani Crne Gore, jer je u ovoj akciji uhapšen i državljanin Albanije, koja takođe muči muku sa krivolovom na području Skadarskog jezera, zaštičenog područja koje dijele dvije države.

Policijske procjene ukazuju da ove ilegalne aktivnosti godišnje kriminalnim grupama donose i do 5 miliona eura profita, mada prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF) šteta iznosi i do dva miliona eura godišnje.

Nezakoniti ribolov se nastavlja, iako je Crna Gora na vratima ulaska u Evropsku uniju (EU) i proglasila je sebe u svom ustavu za ekološku državu, što je čini jedinstvenom na svijetu.

Mada EU uporno traži opipljive rezultate u borbi protiv eko kriminala u Crnoj Gori, čini se da oni u velikoj mjeri do sada izostaju. Crna Gora je jedinstvena i po modelu uništavanja ribljeg fonda. Dinamitom i strujom, što su varvarske metode, nezamislive u modernoj Evropi.

Posljednja avgustovska akcija samo je još jedna u nizu koja ilustruje kako organizovane kriminalne mreže drsko uništavaju riblji fond, najčešće dinamitom i strujom. 

U eri '90-ih, kada su krivolovci počeli dinamitom da pretvaraju jezero u grobnicu za ribe, država je spavala dubokim snom ravnodušnosti.

Eksplozije su odzvanjale poput dalekih topova, mrtva riba je plovila, a počinioci su šaputali opravdanja: "Samo želimo da nahranimo djecu". Međutim, ovo je vrlo lukrativan posao, jer počinioci mogu da prilično zarade za noć.

Skadarsko jezero je inače najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, površine 369,7 km² (od toga Crnoj Gori pripada 221,8, a Albaniji 147,9 km²). 

Nacionalni park Skadarsko jezero zaštićen je kao NP od 1983. godine, a kao Ramsarsko područje od međunarodnog značaja još od 1995. godine.

Od 2023. godine Crna Gora i Albanija, uz podršku EU, zajednički rade na kandidaturi sliva Skadarskog jezera za upis u UNESCO program "Čovjek i biosfera" (MAB).

Ribolov strujom je strogo zabranjen, jer tim načinom ribolova uništava se, sem krupnije ribe, i velike količine riblje mlađi, što dovodi do remećenja prirodnog priliva ribljeg fonda. Isto je i kada je u pitanju eksploziv što može da bude opasno i za one koji se upuste u ta zlodjela, ali i one koji čuvaju ta područja.

Avgustovska akcija "Struja" pokazala se kao iskorak, a to je i formiranje specijalnog tima od više institucija koji će suzbijati krivolov. Operativni tim okuplja predstavnike tužilaštva, policije, resornih ministarstava – ekologije, prostornog planiranja i upravljanja prirodnim resursima – kao i stručnjake iz oblasti zaštite životne sredine.

Broj hapšenja povećan je za 30 odsto, a nelegalni ribolov smanjen za 15 do 20 odsto. 

EU je zatražila od Crne Gore strožu kaznenu politiku i efikasnu saradnju institucija kako bi se rješavali ekološki problemi i zaštitila životna sredina, posebno biodiverzitet Skadarskog jezera i riblji fond.

Na Svjetski dan životne sredine ove godine, ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da se ekološki problemi rješavaju uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu saradnju institucija.

"Za uspjeh biće potrebne i neke nepopularne mjere, poput strožih kazni za eko-prekršaje i kriminal", poručio je Satler.


Sada, u ovoj vlažnoj prašumi jezera šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić pokušava da promijeni situaciju. Već godinama vodi borbu protiv krivolova i ozbiljnih kriminalaca, koji često u grupama, besomučno uništavaju biodiverzitet tog najvećeg jezera na Balkanu.

U dubokim, sjenovitim vodama Skadarskog jezera, Saičić nastupa kao čuvar – hrabra silueta protiv ljudi koji obilato iskorišćavaju slabosti sistema.

Ali njegova hrabrost ne dolazi bez gorčine - nekad se čini da nema dovoljno opreme i podrške drugih. A i oni uhvaćeni često izlaze sa minimalnim kaznama, a nerijetko i ne budu podvrgnuti nikakvim sankcijama.

Saičić je za Portal RTCG kazao da je Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero ostvarila rekordne rezultate u borbi protiv nezakonitog ribolova, ističući da je tokom prethodnog mjeseca podnijeto osam krivičnih prijava protiv osoba koje su ribu lovile strujom.

"U prethodnih mjesec dana, ozbiljnim operativnim radom i postupanjem prema ciljnim grupama koje love strujom, ostvarili smo rekordne rezultate. Podnijeli smo krivične prijave protiv osam lica za nezakoniti ribolov, od kojih su neka već zadržana, dok je pritvor za određeni broj njih i dalje u toku", istakao je Saičić.

On je naglasio da su dosadašnje kazne bile preblage i da je to doprinijelo velikom broju povratnika.

"Kaznena evidencija je do sada bila vrlo blaga – najčešće su izricane uslovne kazne ili društveno koristan rad. To se pokazalo kao loša praksa, jer su mnogi ponovo činili isto djelo. Očekujemo da novi slučajevi dobiju i zatvorske kazne, kako bi naša borba bila efikasnija", poručio je Saičić.

Poseban problem, kako je dodao, predstavlja činjenica da je dio zaplijenjenih predmeta, poput plovila i vanbrodskih motora, vraćen licima koja su pravosnažno osuđena.

"S druge strane, kapacitete naše službe podigli smo na najviši nivo – sada raspolažemo sa četiri nova vanbrodska motora, dva plovila, uniformama ‘Mile Dragić’, dva drona i obezbijeđenim beneficiranim radnim stažom za zaposlene", naveo je šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero.

Prema njegovim riječima, pojačane kontrole i opremljenost službe daju rezultate, a cilj je da se stane na put uništavanju ribljeg fonda i očuva bogatstvo Skadarskog jezera.

Septembar je vrlo lijep period godine za posjetu jezeru. Bajkoviti predjeli ušuškani u ranu jesen ničim ne odaju utisak prostora na kije djeluje organizovani kriminal i gdje policija vodi bitku protiv međunarodnih krivolovaca. Jedan od graničnih policajaca nam priča da je prošle godine spriječen krivolov, a da je upad izveden sa albanske teritorije. 

Na mirnim vodama jezera, u rejonu Koraćica, policijska patrola primijetila je neobično kretanje, plovilo bez registarskih oznaka koje je dolazilo iz pravca Albanije. Dok su se približavali, granični policajci su uočili dvojicu muškaraca koji su, uz pomoć sonde, agregata i električne struje, nezakonito lovili ribu.

Kada su shvatili da ih policija prati, muškarci su pokušali da pobjegnu nazad prema albanskoj obali. Međutim, bijeg nije dugo trajao, patrola ih je sustigla na samoj granici između Crne Gore i Albanije.

Tokom posljednjih pet godina u Crnoj Gori je zbog nelegalnog ribolova uhapšeno 280 osoba, od čega se gotovo dvije trećine slučajeva odnosi na Skadarsko jezero, pokazuju podaci iz izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova, sudova i ekoloških organizacija.

Od ukupnog broja uhapšenih, 115 je pravosnažno osuđeno, dok je samo 20 odsto dobilo efektivne zatvorske kazne – najčešće od dva do šest mjeseci. Ostali su prošli s novčanim kaznama ili uslovnim presudama, uz obrazloženja da je riječ o "prvom prekršaju" ili "ekonomskoj nuždi".

"Skadarsko jezero i dalje je žarište nezakonitog ribolova, s više od 190 registrovanih slučajeva u periodu od 2020. do 2025. godine. Najčešće se koriste električni uređaji koji, prema procjenama stručnjaka, uništavaju riblji fond i izazivaju masovno uginuće mladih riba i drugih vodenih organizama", pokazuje izvještaj.

Prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), nezakonit ribolov čini oko 60 do 70 odsto ukupnog ulova, dok je ribljí fond smanjen za 40 odsto u posljednjih deset godina.

"Procjenjuje se da Crna Gora godišnje gubi između milion i dva miliona eura zbog devastacije ekosistema i smanjenja prihoda od ribarstva i turizma", piše u izvještaju.

Stručnjaci upozoravaju da, bez jače forenzike, strožih kazni i podrške legalnim ribarima, Skadarsko jezero bi do 2030. godine moglo postati "mrtva zona", s minimalnim prinosom i trajno oštećenim biodiverzitetom.

"Ukupna ocjena stanja, prema izvještajima ekoloških organizacija, iznosi 4 od mogućih 10, što pokazuje da su pomaci vidljivi, ali da borba protiv nezakonitog ribolova tek počinje", navodi se u izvještaju.

Formiranje operativnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala naišlo je i na podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Resorni ministar Damjan Ćulafić poručio je da je formiranje operativnog tima odlučan korak ka istinskoj zaštiti prirode i Ustava koji Crnu Goru definiše kao ekološku državu.

"Ekološki kriminal ostavlja ozbiljne finansijske posljedice i dugoročno ugrožava životnu sredinu u Crnoj Gori", naglasio je Ćulafić.

Portal RTCG saznaje da će resorno ministarstvo, preko svog predstavnika, predložiti da se pooštre krivične sankcije kako bi se povećale kazne zatvora.

Ekolozi: Rezultati vrlo brzo mogući

Takođe, i ekolozi su pozdravili to što je Više tužilaštvo formiralo operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala. Posebno dobrim vide to što su u timu predstavnici tužilaštva, policije, nadležnih ministarstava, ali i drugi poznavaoci oblasti životne sredine.

Aktiviskinja Azra Vuković smatra da su rezultati vrlo brzo mogući ukoliko sve zainteresovane strane budu željele rezultate.

"Ja želim da vjerujem da će se postići neki rezultati", ocijenila je aktiviskinja Azra Vuković.

Aktivista Vuk Vujisić očekuje do kraja godine rezultate te da će biti određena procesuiranja kada je u pitanju nelegalna eksploatacija prirodnih resursa.

"Vjeruje da će intezitet rada biti pojačan i na proljeće", dodao je Vujisić.

EK: Crna Gora mora ubrzati reforme u oblasti zaštite životne sredine

Borba protiv eko kriminala važan je segment u pregovorima o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Posebno Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i koje je jedno od najizazovnijih u tom, inače, složenom procesu.

Evropska komisija je upozorava Crnu Goru da mora da pokaže opipljiv napredak.

Oni su rekli da Crna Gora ima određeni nivo spremnosti u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena. To je ocijenila Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore.

Brisel preporučuje da Crna Gora značajno intenzivira aktivnosti u narednom periodu kako bi ispunila završna mjerila za Poglavlje 27, uz poseban fokus na primjenu i sprovođenje zakona i usvajanje sektorskih strategija u oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha i vode, zaštite prirode i klimatskih promjena.

Bez konkretnih i odlučnih mjera čini se da će Crna Gora još dugo čekati na pravi pomak kada je u pitanju suzbijanje eko kriminala i zaštita biodiverziteta ključnih područja.