A.M. [ Mina ]

Petar Odžić

Fokusirati se na rast zarada u privatnom sektoru

Realni rast zarada u privatnom sektoru treba u narednom periodu da bude u fokusu, ali na način da država uradi sve da teret ne pada na račun poslodavaca, saopštio je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP), Petar Odžić.

On smatra da bi se smanjenjem nameta prema poslodavcima mogao ostaviti prostor za rast plata.

“Rast plata u privatnom sektoru doprinijeće i potražnji za zaposlenjem u tom sektoru, sto bi umnogome smanjilo problem sa radnom snagom, ali i zaustavilo odlazak mladih iz zemlje”, naveo je Odžić u saopštenju.

On je kazao da podaci Fidelity consultinga o prosječnim platama u privatnom i javnom sektoru predstavljaju svojevrstan paradoks crnogorskog tržišta rada.

“Podaci pokazuju da je u 2022. godini prosječna plata bila 28 odsto veća u odnosu na plate u privatnom sektoru. Više od toga je poražavajuće da su plate u proizvodnji među najnižima. Ovo je i pokazatelj da u državi ne postoji realni sektor, koji je po prirodi stvari ključan za rast i razvoj ekonomije u jednoj zemlji”, poručio je Odžić.

Prema njegovim riječima, nedostatak potražnje za zaposlenjima u privatnom sektoru šteti kvalitetu dostupne radne snage, što se nedvosmisleno odražava i na kvalitet usluga, naročito u sektorima turizma i ugostiteljsva.

Manjak radne snage u proizvodnji automatski se odražava i na manju pokrivenost uvoza izvozom, što su sve indikatori pada ekonomskog kapaciteta države.

“Država umjesto da reaguje na ove negativne trendove, radi upravo suprotno - od javne uprave pravi poligon za partijska zapošljenja po dubini, nagomilavanje radne snage, uz povećanje plata u javnom sektoru, bez razmišljanja o realnom sektoru”, naveo je Odžić.

Tome u prilog, kako je rekao, govori i činjenica da 80 hiljada zaposlenih radi u javnom sektoru, ne računajući ugovore o djelu koji su u državnom budžetu za ovu godinu planirani u iznosu od preko 20 miliona EUR.

“Ako uzmemo za prosjek 700 eura bruto platu u državnom sektoru, jasna je računica da samo po tom osnovu država izdvaja 56 miliona mjesečno i 672 miliona godišnje. Poređenja radi, druga dionica auto-puta će koštati manje”, zaključio je Odžić.