P. R.

Radulović: Prinudna prodaja brodova ogromna šteta po državu

Ministar pomorstva Filip Radulović poručio je da bi prinudnom prodajom brodova kompanije „Crnogorska plovidba“ na licitaciji u bescijenje država izgubila kontrolu nad procesom i pretrpjela značajne finansijske gubitke.

Crnogorsko pomorstvo nalazi se na istorijskoj prekretnici. Nagomilani dugovi, zastarjela flota i izazovi sa administracijom, primorali su državu da načini odlučne poteze. Radulović je u intervjuu za Bankar.me otvoreno najavljuje “bolne rezove”, zakonodavne reforme i novu razvojnu viziju. Poručuje da je vrijeme za zaokret ka održivom, odgovornom i evropski usklađenom pomorstvu.

Bankar: Vlada je nedavno odlučila da proda oba broda kompanije „Crnogorska plovidba“ kako bi spriječila prinudnu prodaju u SAD i pokrila dugove. Kako Ministarstvo planira da obezbijedi da se imovina valorizuje na tržištu, a da država ne izgubi značajan iznos vrijednosti?

Imajući u vidu izuzetno tešku finansijsku situaciju u kompaniji „Crnogorska plovidba“ AD Kotor, Vlada je usvojila odluku kojom je naloženo pokretanje hitnog postupka prodaje brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“, kako bi se izbjegao scenario prinudne prodaje brodova po niskim cijenama i spriječio nastanak višemilionskih gubitaka za državu.

Naime, brod „Kotor“ je zbog tehničke neispravnosti koja je ugrozila sigurnost plovidbe zadržan u luci Savana (SAD), što je dodatno generisalo visoke troškove angažovanja remorkera koji su asistirali brodu, kao i kašnjenje u iskrcaju tereta. Time je stvorena realna opasnost od višemilionskih tužbi podunajmitelja i unajmitelja i potencijalnog arestiranja broda i njegove prinudne prodaje u bescijenje.

Zbog izuzetno loše finansijske slike – uključujući dugovanja prema državi u iznosu većem od 37 miliona eura – i potpune nelikvidnosti, skupština akcionara je na predlog Vlade donijela odluku o zasnivanju založnog prava na brodu „Kotor“ u korist povjerilaca, kako bi se omogućilo njegovo isplovljavanje i izbjegla dodatna šteta. Takođe, donijeta je i odluka o prodaji oba broda sa zadatkom da Odbor direktora u saradnji sa Izvršnim direktorom sprovede transparentan postupak u skladu sa međunarodnim standardima.

Cilj ove odluke je bio da se izbjegne najgori scenario – prinudna prodaja brodova na licitaciji u bescijenje – čime bi država izgubila kontrolu nad procesom i pretrpjela značajne finansijske gubitke. S obzirom da Vlada više nema zakonske mehanizme da finansijski interveniše bez kršenja Zakona o kontroli državne pomoći, odluka o prodaji je jedino ekonomski racionalno rješenje koje omogućava da se umanji šteta i sačuva preostala vrijednost imovine.

Bankar: Šta će biti sa statusom zaposlenih i budućim planovima za brodarski sektor? Kakvo je pravo stanje u brodskim kompanijama i kakvi su izgledi za budućnost?

Što se tiče zaposlenih i budućnosti brodarskog sektora, Ministarstvo pomorstva je posvećeno iznalaženju održivih modela razvoja državnog brodarstva, koji će biti usklađeni sa realnim tržišnim uslovima i usmjereni ka dugoročnoj stabilnosti bez ponavljanja ranijih sistemskih grešaka.

Ova odluka predstavlja odgovoran i hrabar, ali ujedno i vrlo bolan rez sa višedecenijskom praksom lošeg upravljanja i nerezonskog trošenja sredstava građana, a ujedno otvara prostor za novi početak pomorske politike zasnovane na efikasnosti, odgovornosti i održivosti.

Bankar: Pet godina od usvajanja Strategije razvoja pomorskog sektora za period 2020–2030. Šta konkretno sprečava napredak i koje mjere preduzima Ministarstvo da brzo unaprijedi implementaciju?

Crna Gora je na polovini strategijskog perioda. Međutim, dosta ključnih ciljeva predviđenih za 2025. je nedovršeno usljed čestih kadrovskih i organizacionih promjena, reorganizacije resora – prelazak sa Ministarstva saobraćaja i pomorstva, preko Ministarstva kapitalnih investicija, pa nazad u Ministarstvo Saobraćaja i pomorstva i konačno do Ministarstva pomorstva.

Kapaciteti Direktorata za pomorsku privredu se postepeno razvijaju i preduzet je niz aktivnosti na donošenju zakonskih i proceduralnih rješenja (digitalizacija, Registar jahti, PCS–Port Community System).

Uviđamo potrebu za jačom koordinacijom između pomorske politike, zaštite životne sredine, prostornog planiranja i regionalnih inicijativa i uvođenjem evropskih standarda.

Najavljena su nova zakonska rješenja, šta će ona donijeti i koliko smo usklađeni sa međunarodnim standardima?

Ministarstvo pomorstva pokrenulo je izradu novih zakona: o sigurnosti pomorske plovidbe, zakona o zaštiti mora od zagađenja (MARPOL), zakona o lukama i potvrđivanje konvencija poput one o uklanjanju olupina (Nairobi 2007).

U toku je unapređenje PCS (Port Community System), razvoj Nacionalnog jedinstvenog pomorskog prozora, digitalizacija procesa upisa jahti i vođenja registra jahti. Takođe se uvodi e‑manifest sistem po uzoru na EU.

Kroz događaje poput Sedmice vodnog saobraćaja 2025. u Kotoru, Ministarstvo promoviše saradnju sa Regionalom Transportne zajednice, EMSA‑om, akademskom zajednicom i industrijom sa ciljem uvođenja inovacije, zelene tehnologije i jačanje evropskih procedura.

Planira se povezivanje luke Bar sa zaleđem kroz putnu i željezničku infrastrukturu, razvoj slobodne zone u Baru i optimizacija pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu kako bi se poboljšali ekološki i sigurnosni standardi.

Bankar: U kojoj su fazi pripreme pomenutih zakona?

Reforma pomorskog zakonodavstva je u samom vrhu agende Ministarstva pomorstva.

U bliskoj saradnji sa evropskim partnerima, u okviru EU Tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta i pravnu harmonizaciju, zajedno sa expertima EMSA-e i Taiex-a radi se na pomenuta tri prioritetna zakona.

Predlog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe je nakon usaglašavanja sa EU direktivama upravo prošao i usaglašavanje sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, pa je u fazi prevoda na engleski jezik i upućivanja MEP-u i Evropskoj komisiji.

Predlog zakona o zaštiti mora od zagađenja sa pomorskih objekata je u fazi dodatne ekspertske analize u cilju provjere usaglašenosti i prevencije preklapanja sa rješenjima drugih pomorskih propisa.

Zakon o lukama je u finalnoj fazi izrade nacrta, usaglašavanja stavova i primjedbi članova radne grupe. Očekuje se da će nacrt ovog zakona biti na javnoj raspravi u brzom roku.

Bankar: Crna Gora je potpisala ključne međunarodne konvencije i nalazi se na EU „bijeloj listi”. Kako Ministarstvo planira da unaprijedi tretman pomoraca u međunarodnoj plovidbi i ojača zaštitu radnih prava?

Od izuzetne važnosti je zaključivanje bilateralnih ugovora/sporazuma koji omogućavaju da naši pomorci mogu da zasnuju radni odnos na brodovima koji viju zastavu zemalja sa kojima je Crna Gora zaključila sporazume.

Crna Gora ima zaključene sporazume sa 13 zemalja (Holandija, Antigva i Barbuda, Bahami, Hong Kong, Italija, Japan, Norveška, Grčka, St. Vincent i Grenadini, Portugal, Danska, Velika Britanija i Kipar) a u toku su procedure zaključivanja sporazuma sa Belgijom, Španijom i Kuvajtom. Takođe, uspostavljena je i komunikacija sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova Republike Malte vezano za potpisivanje sporazuma tako da ćemo u narednom periodu dalje aktivnosti usmjeriti u pravcu realizacije ovog sporazuma.

Ministarstvo pomorstva je još u 2019. godini uspostavilo Informacioni sistem za pomorstva, a sastavni dio Informacionog sistema je i Registar pomoraca. Ovaj Registar sadrži lične podatke pomorca, izdata ovlašćenja, plovidbeni staž, podatke za identifikacionu karticu pomorca i podatke za pomorsku knjižicu pomorca.

Briga o pomorcima mora biti kontinuirana i sveobuhvatna. U tom smislu saradnja sa Sindikatom pomoraca i dokera Crne Gore koji su članovi ITF-a ( Međunarodna federacija transportnih radnika), a koji aktivno rade na zaštiti prava i dobrobiti pomoraca je neizostavna. ITF pruža pomorcima dragocjenu podršku i zastupanje u suočavanju sa izazovima u vezi sa njihovim radnim uslovima i pravima. Podsjećam, u 2023. godini potpisan je Granski kolektivni ugovor za pomorce u međunarodnoj plovidbi koji propisuje standardne uslove koji se primjenjuju na sve pomorce ukrcane na brodovima crnogorske državne pripadnosti, a plove u međunarodnoj plovidbi. S obzirom na to da je Crna Gora na putu ulaska u EU, u obavezi je da implementira EU zakonodavstvo koje reguliše ovu oblast, odnosno socijalnu sigurnost radnika koja uključuje i pomorce.

Bankar: Tokom ljetnje turističke sezone pojačane su kontrole na moru. Koliko je do sada izrečenih kazni? Da li planirate trajno povećanje kapaciteta inspekcije, digitalizaciju kontrole ili korišćenje dronova za monitoring obale?

U tekuću nautičku sezonu, Ministarstvo pomorstva je ušlo sa pripremljenim akcionim planom koji podrazumijeva kadrovsko i tehničko popunjavanje i pojačano prisustvo i aktivnosti inspekcije pomorske sigurnosti. Povećanje kapaciteta se planira da sa sezonskog pređe u trajno kroz izmjenu pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i inoviranja kadrovskog plana.

Do kraja juna ukupno je ispisano 128 naloga i izrečeno 34.000.00 eura kazni zbog nedozvoljene brzine na moru, nepoštovanja propisa o broju i kvalifikacijama članova posade, neposjedovanja plovidbene dozvole i neposjedovanja sigurnosne opreme. Nadalje, u cilju odvraćanja od kršenja zakona, unaprijeđen je nadzor koji uključuje VTMIS monitoring AIS primopredajnika plovnih objekata za privredne svrhe i striktna kaznena politika, korišćenje dronova za monitoring pomorskog saobraćaja. Navedene mjere imaju za cilj disciplinovanje prestupnika i uvođenje reda na moru.

Simultano teče kampanja podizanja sigurnosne svijesti svih učesnika pomorske plovidbe uz aktivnu participaciju stručne javnosti i lokalne zajednice, a koja je dijelom već realizovana nizom sastanaka, radionica i stručnih panela.

Ozbiljna sistemska rješenja su moguća tek nakon dobijanja rezultata studije sigurnosti plovidbe i sprovedene procjene rizika po strogoj metodologiji, koje ćemo sprovesti zajedno sa evropskim partnerima. Tada ćemo i pristupiti definisanju plovnog puta, shemi odvojene plovidbe, instalaciji pomorske signalizacije i digitalizaciji kontrole.

Bankar: “Ocean Race” je jedna od najprestižnijih svjetskih jedriličarskih trka, a u našoj zemlji će se u septembru održati jedan njen dio. Da li pripreme teku planiranom dinamikom i šta Ministarstvo očekuje od ove trke u pogledu promocije pomorstva, turizma i našeg međunarodnog pozicioniranja?

Crna Gora će od 15. do 21. septembra 2025. godine biti domaćin finalne etape najprestižnije evropske jedriličarske trke – The Ocean Race Europe. Učešće Crne Gore u ovom globalno priznatom događaju predstavlja istorijski iskorak i potvrdu reputacije naše države kao moderne i odgovorne pomorske i turističke destinacije.

Prema procjenama organizatora očekuje se dolazak preko 50.000 posjetilaca, uključujući takmičare, tehničke timove, međunarodne sponzore, medije i turiste iz svih krajeva svijeta.

Pripreme teku planiranom dinamikom, uz visok nivo međusektorske koordinacije između svih relevantnih aktera – uključujući Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane (kroz angažman Mornarice Vojske CG, helikopterske jedinice MUP-a i Ministarstva odbrane) i lokalne samouprave Tivat.

Zahvaljujući zajedničkim naporima i brzoj institucionalnoj reakciji prevaziđeni su ključni bezbjednosni, pravni i operativni izazovi, zajedno sa uspostavljanjem režima kontrole pristupa, angažovanje avio-helikopterskih jedinica MUP-a, i definisanje sigurnosnih protokola na kopnu i moru.

Očekuje se da će trka generisati dugoročne koristi – od povećanja prihoda u turizmu i nautičkom sektoru, do jačanja međunarodnog imidža i otvaranja prostora za nove investicije i partnerstva. The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Finale biće ključni momenat u pozicioniranju Crne Gore kao elitne i odgovorne nautičke destinacije spremne za globalne izazove i velike poduhvate.