- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
06. 11. 2025.
15:44 >> 15:55
Čitaj mi:
Artikali sniženi od 15 do 20 odsto i biće posebno obilježeni
U svakom većem maloprodajnom lancu u Crnoj Gori naći će se između 700 i 900 artikala čija će cijena biti snižena, a svi ti proizvodi biće označeni posebnom oznakom, saopštila je predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja, Jasna Vujović.
Ona je, govoreći o nastavku Vladine akcije Limitirane cijene, kazala agenciji Mina-business da će ti artikli biti sniženi između 15 i 20 odsto.
"Svi ovi proizvodi biće označeni posebnom oznakom, tako da će naši potrošači imati jasan uvid u to koji su proizvodi na akciji i na koji način i u kojoj mjeri je snižena cijena proizvoda u odnosu na cijenu koja je prethodno važila", rekla je Vujović, koja je generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Predlog odluke o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica gdje su ograničene veleprodajne i maloprodajne marže za veliki broj proizvoda koji spadaju u prehrambene proizvode i bezalkoholna pića, takođe u sredstva za higijenu, higijenu prostora i bebi hranu.
“Ovom odlukom je ograničena cijena peleta na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, tako da je maksimalna maloprodajna cijena 270 eura ukoliko se proizvod kupuje u maloprodajnim objektima, dok ukoliko se kupuje kod proizvođača cijena je limitirana na 250 eura. U ovu cijenu je uračunat porez na dodatu vrijednost (PDV)", precizirala je Vujović.
Ona je navela da kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, njih su podijelili na tri kategorije.
“U prvu spadaju osnovni proizvodi brašno, šećer, ulje, so, mlijeko u kesama. U drugu kategoriju su uračunati domaći proizvodi, mliječni proizvodi, zatim jogurt, mesne prerađevine, meso i slično, dok u treću kategoriju spadaju hemija, sredstva za ličnu higijenu, higijenu prostora, kao i određene stvari koje su namijenjene našoj najmlađoj populaciji”, objasnila je Vujović.
Ona je, na pitanje koliko su prethodne odluke Vlade uticale na smanjenje inflacije u Crnoj Gori, odgovorila da, kada je riječ o Vladinoj akciji ograničavanja marži, u stopu inflacije spada 12 kategorija proizvoda, te da su bezalkoholna pića i hrana samo jedna od kategorija.
"Prema analizi koju je radio Ekonomski fakultet, a koji obuhvata period između 2021. i 2023. godine, kada se desio najveći rast cijena upravo ovih proizvoda, dokazano je da su svi ti uzročnici porasta cijena hrane i bezalkoholnih pića eksternog karaktera", navela je Vujović.
Crna Gora, kako je rekla, kao ekonomija koja se zasniva na uslugama, nema mehanizme da se na adekvatan način zaštiti od eksternih faktora, tako da su interni uzroci koji su uticali na rast stope inflacije u odnosu na kategoriju hrane i bezalkoholnih pića minorni u odnosu na ostale.
"Ono što je jedino održivo i trajno rješenje kada govorimo o stabilizaciji cijena na tržištu jeste porast domaće proizvodnje", smatra Vujović.
Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako je podsjetila, ima Program za unapređenje konkurentnosti privrede i ove godine je na raspolaganju privredi bilo 3,5 miliona eura.
"Upravo se na taj način može postići stabilizacija cijena kroz smanjenje uvozne zavisnosti", ocijenila je Vujović.
Kroz Program za unapređenje konkurentnosti privrede ove godine su, kako je podsjetila, date subvencije proizvođačima hrane, pa se u tom smislu nadaju da će u narednom periodu situacija kada je u pitanju proizvodnja domaćih proizvoda biti bolja, a takođe se nadaju i većem budžetu za narednu godinu.
Vujović je, govoreći o aktivnostima Ministarstva u dijelu potrošačkog zakonodavstva, odnosno pregovaračkom Poglavlju 28 i normativi koja se odnosi na zaštitu ekonomskih interesa potrošača, kod Evropske komisije trenutno su na čitanju novi zakoni o zaštiti potrošača, opštoj bezbjednosti proizvoda, sprovođenju regulative opšte bezbjednosti proizvoda, kolektivnim tužbama, nedozvoljenom oglašavanju i nadzoru proizvoda na tržištu.
“Svim ovim propisima mi transponujemo najnovije zakonodavstvo Evropske unije. Za većinu od ovih zakona očekujemo da će biti usvojeni do kraja ove godine u skupštinskoj proceduri i svi ovi propisi će uticati na poboljšanje položaja potrošača u Crnoj Gori. Konkretno, u odnosu na cijene, novim Zakonom o zaštiti potrošača će biti predviđena nova rješenja koja će uticati na transparentnost cijena kako bi potrošači imali jasan uvid o tome da li su izvršili određenu uštedu kod reklamiranja posebnih prodajnih pogodnosti”, zaključila je Vujović.
Коментари0
Остави коментар