- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
18. 11. 2025.
14:15 >> 14:28
Izmjenama Zakona o Razvojnoj banci brišu se djelatnosti primanja depozita i platnog prometa
Predlogom izmjena Zakona o Razvojnoj banci, o kojima je danas raspravljala Skupština, predviđa se brisanje njenih djelatnosti koje se odnose na primanje depozita i pružanje usluga platnog prometa.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Miloš Pižurica, koji je zajedno sa kolegom Seidom Hadžićem predlagač izmjena, kazao je da su to rješenje definisali u komunikaciji sa evropskim parnterima u cilju otklanjanja nedoumica u tumačenju statusa Razvojne banke i obezbjeđivanja jasnog i održivog okvir za njen dalji rad.
“Razvojna banka tim izmjenama ne gubi ništa od svoje uloge. Ona i dalje finansira razvojne projekte, podržava preduzetnike i realnu ekonomiju, daje zamah infrastrukturnim ulaganjima, sprovodi program zelene i digitalne tranzicije”, rekao je Pižurica.
Ove izmjene, kako je objasnio, ne mijenjaju suštinu postojanja Razvojne banke, već obezbjeđuju da ona djeluje u stabilnom, predvidivom i jasno definisanom okviru.
Pižurica je saopštio da je Razvojna banka stub dugoročnog finansiranja i instrument ravnomjernog regonalnog rasta, podrška preduzetnicima, infrastrukturnim projektima i zelenoj tranziji i inovacijama.
“U Crnoj Gori, gdje nemamo sopstvenu monetarnu politiku, ni širok fiskalni prostor, ovakva institucija ima još veću težinu. Zato smo prije godinu, usvajanjem Zakona o Razvojnoj banci, omogućili širi spektar djelatnosti, uključujući primanje depozita i pružanje usluga platnog prometa”, dodao je Pižurica.
Prema njegovim riječima, to je bio pokušaj da se izgradi finansijski mehanizam koji je imao snagu da povuče razvojne procese u trenutku kada je privredi potrebna dodatna injekcija stabilnosti.
“To rješenje nije bilo izmišljanje nove prakse, već se oslanjalo na modele određenih evropskih razvjnih banaka. Postojala je racionalna ambicija da se Crna Gora može uklopiti, uz stroge kontrole i nadzor. Međutim, u razgovorima za Evropskom komisijom, postalo je jasno da takvi izuzeci nijesu primjenjivi za državu kandidata”, rekao je Pižurica.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, kazao je da će ta stranka podržati predložene izmjene, jer su to bile sugestije te stranke kada je zakon predlagan prije više od godinu.
„Prije godinu i po smo zamolili parlamentarnu većinu da ne predlaže ovakav Zakon o razvojnoj banci i da je opasnost takav zakon predložiti, a da nema mogućnosti javne rasprave, gdje smo mogli da ukažemo na sve nedostatke. Nijesmo protiv Razvojne banke, ali jesmo protiv onoga što je dato kao osnova njenog funkcionisanja“, rekao je Milović.
On je naveo da ne može država da bude konkurencija na tržištu bankarskih usluga.
„Kada ovakve predloge predlažete, napravite konsultacije i prihvatite one dobronamjerne koje predlažemo jer struka, znanje i iskustvo, kada su u pitanju EU integracije, pokazalo je da takvi modeli ne mogu da funkcionišu u malim otvorenim ekonomijama“, dodao je Milović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da u politici neke stvari ne treba zaboravljati.
„Ako vas neko optužuje da kočite razvoj Crne Gore i da ste anti EU orjentacije, pa se potvrdi da ste bili u pravu, onda očekujemo izvinjenje od tih što su nas optuživali. Nije to sadašnji predlagač izmjena i dopuna, ali jeste njegov partijski kolega“, rekao je Mugoša.
On je naveo da je PES u avgustu predložio cijeli zakon od 82 člana u vanrednom zasijedanju i da ga je, kako je kazao, posebno zabrinulo što je Ministarstvo finansija dalo pozitivno mišljenje na taj zakon.
„Tada smo ukazivali da se ne može donositi zakon suprotno tekovini EU. Može, ali onda ćemo ga ispravljati“, dodao je Mugoša.
On je kazao da se zakon usvojio uprkos sugestiji CBCG i predsjednika, koji ga je vratio na ponovno glasanje Skupštini.
„Izgubili smo godinu jer nemamo suštinski Razvojnu banku nego apgrejdovani Investiciono-razvojni fond (IRF)“, smatra Mugoša.
Predsjednik Kluba poslanika SNP – CIVIS, Bogdan Božović, kazao je da se ovim izmjenama Razvojna banka oslobađa aktivnosti koje u suštini pripadaju komercijalnim finansijskim institucijama.
“Na taj način se stvara prostor da banka usmjeri sve svoje kapacitete na razvojne politike i programe, što je u skladu sa najboljim praksama koje postoje u EU”, rekao je Božović.
Коментари0
Остави коментар