- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kolumne
10. 10. 2022.
19:01 >> 20:51
STAV MIODRAGA LEKIĆA
Rasplet na principama ustavne monarhije ili ustavne demokratije?
Na interesovanje medija o eventualnom stavu EU povodom ustavne krize, nastale pokušajem sprečavanja predsjednika države da se formira vlada na demokratskim principima od strane izabrane parlamentarne većine, saopštio sam svoje mišljenje. Teško je povjerovati da bi neko javno privržen načelima demokratije, odgovoran, kompetentan, nepristrasan, dobronamjeran prema Crnoj Gori - što sve zajedno jeste Evropska unija u našoj percepciji - podržao poteze svojstvene više ustavnoj monarhiji nego ustavnoj demokratiji.
To što je slovački političar, trenutno sa određenim zaduženjima u EU, prije svega u vezi sa političkim dijalogom izmedju Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, prije nekoliko dana u našoj zemlji kao učesnik skupa u organizaciji i Atlanskog saveza u Crnoj Gori, dao više izjava dominantno usmjerenih ka kadrovskim pitanjima u crnogorskoj instituciji tajnih službi, a nijednu o mogućem i tako vidljivom ustavnom puču u pokušaju u Crnoj Gori - ne znači da je u oba slučaja ovlašćeno izražavao političku poziciju Evropske unije.
Istina, on je i sa dosta upozoravajućim tonom govorio i o raspoloženjima u zapadnom prijestonicama prema Crnoj Gori u kontekstu teme kadrova u crnogorskim obavještajnim službama - što takođe nije lako razumjeti kao usaglašenu i zadatu poruku iz " zapadnih prijestonica". Takođe, utisak o izdavanju nekog oblika ovjerenih potvrda, zapravo svjedočanstava, takođe apodiktičkim tonom ko može, a ko ne može biti član vlade u jednoj suverenoj zemlji, i to na bazi izbornih rezultata - ne zvuči prihvatljivo, niti smo takve tvrdnje još čuli iz zvanične Evropske unije.
Razumije se, g. Ljačak ima pravo i na sopstvena mišljenja, eventualno i na bazi ličnih impresija i afiniteta u crnogorskom političkom spektru. Iako je takva praksa prilično rijetka u diplomatiji, ona se eventualno može razumjeti, uz obavezu da se jasno saopšti kada se o osjetljivom političkim prilikama govori u lično ime ili ovlašćeno u ime usaglašenih stavova Evropske unije.
Uzgred, dobro bi bilo, pa i ljubazno, da nas niko ne potcjenjuje na planu poznavanja međunarodnih pravila, makar ovdje u suverenoj državi bile prisutne i svijesti protektoratskih inspiracija i prakse, a vrlo vidljivo kod korumpiranih političkih snaga - da nećemo znati da uočimo karaktere i pozadine poruka koje nam se šalju.
Dakle, očekuje se stav u nekom obliku E.U. povodom pokušaja zaustavljanja političkog procesa koji se bazira na univerzalnim principima demokratije.
Zapravo, očekuje se stav za afirmaciju demokratije i ustavno - pravne države kao suštinskih vrijednosti EU.
Konačno, očekuje se stav koji važi u demokratskim zemljama, članicama Evropske unije.
Žao mi je što nisam imao priliku, pa i u svojstvu predsjednika Odbora za međunarodne odnose Skupštine Crne Gore, da saopštim stavove o aktuelnim temema na pomenutoj konferenciji u Budvi.
Uzgred, nemoguće je ne primjetiti da su na istom skupu dominantan sastav činili politički subjekti koji su odgovorni za višedecenijsko i sistematsko pretvaranje crnogorskog društva u stanje endemske korupcije, kako je ono nazvano od strane visokih međunarodnih adresa.
Izložene poglede i stavove saopštavam kao građanin, poslanik i sticajem okolnosti - kandidat za mandatara na osnovu javno saopštene odluke parlamentarne većine.
Činjenica koja me, ako smijem reći, ne čini srećnim, imajući u vidu osjećaj odgovornosti pred mogućim i nemogućim zadacima, sve to u realnom stanju crnogorskog društava.
Sasvim izvjesno ne zavidim onima, a izgleda nije ih malo, koji velikom voljom i srećom teže visokim drzavnim funkcijama, pritom skloni da ličnu promociju doživljavaju kao nultu tačku istorije, poslije koje kreće i opšta sreća.
S druge strane, osjećam i odgovornost i prema konsenzusu u parlamentarnoj i izbornoj većini koji se stvorio oko mog imena.
Zato sam dužan da angažovano, nadam se i s mjerom i argumentima, a sasvim sigurno s ciljem demokratskog stabilizovanja više nego uzburkanih prilika u zemlji kao i postizanja neophodnog jedinstva zemlje oko temeljnih vrijednosti - zastupam javne stavove.
Razumije se, i oko neočekivanog pitanja - da li će u zemlji uzurpacijom predsjednika države pobijediti načela ustavne monarhije ili ona ustavno, demokratsko, republikanskog karaktera, kako se definiše crnogorska država u svom Ustavu.
Коментари0
Остави коментар