[ M.V. ]

ĐUKANOVIĆ U ZAGREBU

Prijateljstvo Crne Gore i Hrvatske trajna vrijednost

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je večeras u Zagrebu na svečanosti povodom 30 godina Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, poručujući da entuzijazam hrvatskih prijatelja da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije ne izostaje ni u ovom vremenu, kada je, kako tvrdi, kod nas usporen put ka Evropi. Na svečanosti u dvorani Vatroslav Lisinski čiji su pokrovitelji predsjednici Crne Gore i Republike Hrvatske, Đukanović je u znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske uručio Orden crnogorske zastave trećeg stepena.

Obraćajući se učesnicima, Đukanović je rekao da je to veliki događaj za zajednicu, za crnogorska udruženja koja su njeni članovi, ali isto tako i za Crnu Goru i za Hrvatsku.

"Korpus hrvatskih Crnogoraca je po mnogo čemu jedinstven. Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu. Nakon raspada zajedničke države, Crnogorci u Hrvatskoj, koji su ovdje došli pretežno zbog sticanja novih znanja na renomiranom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama, u novim političkim i državnim okolnostima, odlučili su da formiraju ovu svoju organizaciju, znajući da se svaka zajednica, i svaka ideja najbolje čuva i unapređuje unutar institucija", kaže Đukanović. 

Tvrdi da su prihvatili Hrvatsku kao svoju državu, poštujući volju hrvatskih građana kao izraz njihove legitimne i istorijski utemeljene težnje za samostalnošću, priželjkujući da i narod kome pripadaju obnovi državnu nezavisnost.

"Zajednica je od početka imala jasne stavove o crnogorskom državnom i nacionalnom pitanju i bila jedinstvena u opredjeljenju za građansku, multietničku i evropsku Crnu Goru. Povezala se sa suverenističkim partijama i društvenim antiratnim kulturnim pokretima u Crnoj Gori. Pomagala ih je i finansijski, doprinosila izdavanju knjiga PEN Centra i Matice Crnogorske, organizovala naučne skupove o crnogorskom nacionalnom pitanju, i aktivno radila na obavještavanju evropske javnosti o prilikama u Crnoj Gori", cijeni Đukanović.

Zahvalan je svim pripadnicima NZCH i svim Crnogorcima u Hrvatskoj na nesebičnoj podršci obnovi crnogorske nezavisnosti 2006.godine, kao i ostvarenju naših strateških evropskih i evroatlantskih ciljeva.

"Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske daje poseban doprinos afirmaciji Crne Gore i njene istorije i kulture u Hrvatskoj i snažno doprinosi jačanju ukupne saradnje između naših prijateljskih naroda i država", kazao je šef crnogorske države.

Kaže da je djelovanje NZCH utemeljeno na viševjekovnoj tradiciji crnogorsko-hrvatskih veza, čemu je doprinosilo doseljavanje Crnogoraca na prostore Hrvatske od davnih vremena.

"Znameniti pravnik Valtazar Bogišić je Opštim imovinskim zakonikom stvorio jedan od najznačajnijih pravnih spomenika kod Južnih Slovena. Josip Šilović Slade je svojim velikim djelom moderni urbanističko-arhitektonski pravac toga vremena proširio i na Crnu Goru. Ivan Mažuranić je ovjekovječio jedan događaj iz istorije Crne Gore i učinio dijelom hrvatske književnosti i kulture", poručuje Đukanović. 

Smatra da su nova crnogorsko-hrvatska prožimanja uslijedila u zajedničkoj jugoslovenskoj državi. Po njegovom sudu, bila je tu plejada znamenitih Crnogoraca, koji su u Hrvatskoj ostvarili blistave karijere i dostigli zenit u svojim stvaralačkim ambicijama.

"Mnogi od njih, od kojih neki danas sjede ovdje s nama, postali su istaknute ličnosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji, ali i u evropskim i svjetskim razmjerama. Oni su svojim djelom značajno obogatili ne samo hrvatsku i crnogorsku, već i jugoslovensku i svjetsku kulturnu riznicu. Kao što Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj ima svoje posebno mjesto i ulogu, isto takvu poziciju u Crnoj Gori imaju Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatsko građansko društvo. I njihova međusobna saradnja i povezanost doprinijeli su bržem ozdravljenju naših odnosa nakon tragičnih iskustava iz 90-tih, što je utrlo put i sve konstruktivnijoj dobrosusjedskoj saradnji Crne Gore i Hrvatske", kaže Đukanović.

Kako je rekao, slogan Hrvatske građanske inicijative na jednim od prethodnih parlamentarnih izbora „Hrvatsko srce za Crnu Goru“, pravi je simbol crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, i jedno od najljepših i najznačajnijih priznanja za savremenu crnogorsku državu.

"Mi ne zaboravljamo iskreno zalaganje hrvatskog rukovodstva kod međunarodne zajednice uoči referenduma o nezavisnosti prije 15 godina, kao ni kontinuiranu pomoć i podršku Hrvatske za članstvo u NATO, i u pregovaračkom procesu sa EU. Entuzijazam naših hrvatskih prijatelja da vide Crnu Goru kao članicu EU ne izostaje ni u ovom vremenu, kada je kod nas usporen put ka Evropi. Takva podrška i razumijevanje snažan su podstrek za proevropske snage u Crnoj Gori da zemlju još odlučnije povedemo evropskim putem", ocjenjuje Đukanović. 

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je na svečanosti povodom 30. godišnjice osnivanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Milanović je poručio da je Crnoj Gori mjesto u Evropskoj uniji, iako je napomenuo da nas EU, kako je rekao, trenutno ignoriše.

On je kazao i da je crnogorski identitet poseban i osobit.

“Taj identitet je nešto toliko posebno, osobito, jedinstveno i neiskorjenjivo, da delikatno stanje u kojem se vaša država nalazi, a nalazi se, naprosto ni na koji način po meni ne ugrožava opstojnost jedne ideje i jednog puta, koji je neminovno nezaustavljivo evropski”, kazao je Milanović.