[ M.VEŠOVIĆ ]

ČELNIK PSSE ZA PORTAL

Koks: Otkriti napadače na novinare, izborna reforma da bude prioritet

Unapređenje bezbjednosti novinara, nezavisnost RTCG (Javnog servisa Crne Gore) i AEM (Agencije za elektronske medije), te pristup informacijama, od suštinskog su značaja za ispunjavanje obaveza koje je Crna Gora preuzela ulaskom u Savjet Evrope, poručio je u intervjuu za Portal RTCG predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) Tini Koks. On je izjavio da je Crna Gora kooperativni partner u mnogim oblastima.

Koks je za naš portal objasnio da Odbor za praćenje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope pomno prati aktuelna dešavanja i da su dva koizvjestioca za Crnu Goru – Damien Cottier (Švajcarska) i Nicos Tornaritis (Kipar) – spremni da kontaktiraju vlasti čim nova vlada bude imenovana.

"Reforma izbornog zakonodavstva i medijske slobode su dvije od četiri oblasti u kojima Crna Gora treba da ostvari napredak u skladu sa svojim obavezama za članstvo u Savjetu Evrope. Ove oblasti su takođe dio kriterijuma koje je postavila Evropska unija za napredak ka članstvu u EU. Neophodna je sveobuhvatna reforma izborne regulative, kako bi se povećalo povjerenje građana Crne Gore u izborni proces", procijenio je predsjednik PSSE.

Naš sagovornik ukazuje da je ova tema bila jedna od tačaka obrađenih tokom misije koizvjestilaca u Podgorici u septembru 2019. godine.

"Nadamo se da će rad odbora na sveobuhvatnoj reformi izborne regulative, koji je kreiran u okviru parlamenta - a čiji su zaključci prvobitno bili očekivani krajem 2021. godine - biće brzo završen. Preporuke OEBS-a (Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava) moraju biti prevedene u zakon, čime bi se postigao konsenzus unutar crnogorskog društva", ukazao je Koks.

Situacija u kojoj su mediji već duže brine naše izvjestioce

Predsjednik PSSE podvlači da izborna regulativa sama po sebi nije dovoljna da osigura transparentnost i pravičnost izbora.

"Situacija u kojoj se nalaze mediji takođe je dugotrajni razlog za zabrinutost raznih koizvjestilaca PSSE. Počinioci akata nasilja i prijetnji novinarima moraju biti djelotvorno procesuirani i osuđeni. Podrška Vlade komisiji nadležnoj za praćenje istraga o slučajevima nasilja nad novinarima je dobar početak, ali moramo ići mnogo dalje. Unapređenje bezbjednosti novinara, nezavisnost RTCG (Javnog servisa Crne Gore) i AEM (Agencije za elektronske medije), te pristup informacijama, od suštinskog su značaja za ispunjavanje obaveza i zadataka koje je Crna Gora preuzela ulaskom u Savjet Evrope", podvukao je Koks.

Naglasio je da je Parlamentarna skupština 2015. godine odlučila da zatvori proceduru monitoringa i da pokrene postmonitoring dijalog sa Crnom Gorom.

"Od tada su crnogorske vlasti tražile veliki broj stručnih mišljenja od Komisije za demokratiju kroz pravo (poznate i kao Venecijanska komisija), a posebno o reformskim projektima ministarstva za upravu, o izboru poslanika i odbornika, o nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili reformi Sudskog savjeta. O kvalitetu odnosa Savjeta Evrope i Crne Gore govori i način na koji se ova mišljenja uzimaju u obzir i način na koji vlasti izvršavaju presude Evropskog suda za ljudska prava", poručio je Koks.

Ponekad se činilo da nedostaje političke volje za ključne reforme

Kako je podvukao, tokom 2015. godine uspostavljen je postmonitoring dijalog kako bi se pomoglo Crnoj Gori da ispuni zahtjeve Savjeta Evrope u četiri oblasti: nezavisnost pravosuđa, povjerenje u izborni proces, stanje medija i borba protiv korupcije.

"Po ovim temama, međutim, napredak nije ispunio očekivanja i ponekad se činilo da nedostaje politička volja. U aprilu 2021. godine Parlamentarna skupština Savjeta Evrope raspravljala je o izvještaju o Crnoj Gori i utvrdila da još nisu ispunjeni uslovi za okončanje postmonitoring dijaloga. Izdate su veoma detaljne preporuke i crnogorske vlasti znaju da mogu računati na pomoć ekspertskih grupa Savjeta Evrope ukoliko žele da postignu ovaj napredak", istakao je Koks.

Rusija da poštuje svoje obaveze prema humanitarnom pravu

On tvrdi da "agresija Rusije protiv Ukrajine i njenih suverenih prava predstavlja kršenje međunarodnog prava i Statuta Savjeta Evrope, koji poziva na postizanje mira kroz evropsku saradnju i integraciju".

"Od početka sam pozvao Rusku Federaciju da odmah prekine svoj oružani napad na Ukrajinu. Pozvao sam 3. marta na otvaranje humanitarnih koridora za sve Ukrajince koji su ugroženi i pozvao sam Rusku Federaciju da poštuje svoje obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu, a posebno Ženevskim konvencijama iz 1949. godine. One predviđaju da civilno stanovništvo i oni koji ne učestvuju u borbama, kao što su zarobljenici, ranjeni i bolesni, budu zaštićeni, jer je to zakonska obaveza koja ne poznaje izuzetke", pojasnio je Koks.

Kako tvrdi, Savjet Evrope je reagovao brzo, koordinisano i u sinergiji. Komitet ministara je 25. februara, nakon konsultacija sa Parlamentarnom skupštinom, odlučio da isključi Rusiju iz njenih predstavničkih prava u Savjetu Evrope, podsjeća naš sagovornik.

"Već 14. i 15. marta, na vanrednoj plenarnoj sjednici Skupštine, predstavnici naših 46 parlamenata država članica jednoglasno su usvojili mišljenje u kojem se ne samo navodi da Rusija više ne može da bude članica Savjeta Evrope, već su izrazili i našu punu solidarnost sa Ukrajinom, ukrajinskim narodom i ukrajinskim poslanicima u PSSE, potvrđujući „nepokolebljivu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica“", kaže Koks. 

Ruski građani nijesu zaštićeni najnaprednijim sistemom ljudskih prava 

Napominje da je Komitet ministara tada odlučio, u skladu sa procedurom utvrđenom članom osam Statuta Savjeta Evrope, da Ruska Federacija treba da prestane da bude članica Savjeta Evrope od 16. marta nakon 26 godina učešća.

"Država članica koja pređe crvene linije ne može više ostati članica Savjeta Evrope. Zbog ruske agresije sada pati narod Ukrajine. I dalje, ruski narod plaća za neodgovorno ponašanje ruskih vlasti. Sada je Rusija van Savjeta Evrope, njeni građani više nisu zaštićeni najnaprednijim sistemom ljudskih prava na svijetu: jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava i našim ogromnim sistemom konvencija. To znači da su njihov predsjednik, vlada i parlament Ruske Federacije uskratili pravo ruskim građanima da uživaju osnovna prava i slobode, koje su na osnovu članstva u Savjetu Evrope i pristupanju konvencijama imali 26 godina", potencirao je Koks.

PSSE će raspravljati o Ukrajini od 25. do 28. aprila

On je poručio da će "sledeći korak naše Parlamentarne skupštine biti rasprava o posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu na svojoj sledećoj sjednici od 25. aprila do 28. aprila".

"Moramo razmotriti održivu strategiju da što prije postignemo prekid vatre i srednjoročni plan za obnovu Ukrajine, te plan pomoći svim ukrajinskim izbjeglicama i interno raseljenim licima. Kao i inicijative za podršku i saradnju sa zaštitnicima ljudskih prava, demokratskim snagama, nezavisnim medijima i nezavisnim djelovima civilnog društva u Ruskoj Federaciji", poručio je Koks.