A.M.

LEKIĆ U "OKRUGLOM STOLU"

"Postojala praksa da se na diplomatske funkcije imenuju kontroverzne osobe"

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i Lider Demosa Miodrag Lekić, govoreći o situaciji u crnogorskoj diplomatiji u emisiji "Okrugli sto" na Parlamentarnom kanalu, osvrnuo se na situaciju u kojoj Crna Gora ima svega 11 ambasadora u preko 30 diplomatskih predstavništava.

"Put za rješavanje ovih problema je da se država uozbilji. Plod ove situacije je način funkcionisanja kohabitacije između vlade i predsjednika koji takođe ima ustavnu nadležnost da imenuje ambasadore, i treća komponenta je skupštinski odor koji daje neobavezujuća mišljenja", kazao je on.

Prema njegovim riječima, ekspertska vlada dovela je do radikalih promjena u oblasti diplomatije.

"Kada je počela ekspertska vlada, došlo je do jedne radikalne promjene. Vjerovatno da je trebalo doći do povlačenja određenog broja diplomata, ali ta proces se nije morao ostvariti tako radikalno", kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uspio da stavi predstavnike vlade u jedan inferioran položaj, "a oni su veoma brzo odustali, pokazali su nezainteresovanost".

Govoreći o pismu Kabineta predsjednika Mila Đukanovića predstavnicima SAD-a, EU, i još nekih zemalja da ne postoji saglasnost oko predloga o imenovanju ambasadora u tim zemljama, pozivajući Vladu Crne Gore da povuče zahtjeve za agremane i “poštuje međunarodne konvencije”, Lekić je kazao da se u istoriji diplomatske prakse takav primjer nije dogodio.

"Ne da nije praksa nego je skandal prvog reda i usuđujem se reći da u komparativnoj analizi prakse pa i teorije diplomatije takav slučaj se nije dogodio. Vlada imenuje ambasadore i obraća se zemljama za dalje formalne radnje. Tu je došlo do prekoračenja ovlašćenja predsjednika, ali jednako smatram odgovornom i vladu koja je bila nekompetentna i koja je pokazala nezaiteresovanost u jednoj fazi", kazao je Lekić.

Govoreći o nekoliko slučajeva postavljanja počasnih konzula Crne Gore, koji su dospjeli u žižu javnosti po određenim kontraverznim radnjama u Holandiji i Italiji Lekić je kazao da je postojala praksa da se na te pozicije postavljaju ljudi koji su bili pod međunarodnim istragama za organizovani kriminal, te da je to bila vrlina.

"Ako imamo to opšte mjesto deformacije ove države kao privatne države, tek je dimenzija privatnog bila u domenu diplomatije, kako stalnih diplomata koji su bili pod međunarodnim istragama za organizovani kriminal, ali su bile imenovane diplomate. Bila je skoro vrlina da ako ste u nekom međunarodnom procesuiranju vi više odani Crnoj Gori. Dotle smo stigli, do tog apsurda. I onda počasni konzuli koji zaobilaze ove standardne procedure, da je neko zaposlen u ministarstvu itd, postoji veća šansa da će da se provuče neko ko je problematičam. A počasni konzul je zainteresovani građanin, jer to omogućava njegov novi status, postojanje određenih zaštita, imuniteta, tako da ima ambicija da bude počasni konzul. Tako da treba obratiti pažnju , to je blamaža zemlje. Država se više blamira kada je komprominovan imenovani diplomata, dakle od strane zemlje, dok kad je pitanju počasni diplomata, mogu da kažu da nijesu imali dovoljno informacija", kazao je Lekić.

Ideju Otvorenog Balkana dodatno razmotriti 

Govoreći o inicijativi Otvorenog Balkana, Lekić je kazao da po nekom redu stvari treba sačekati da Vlada napravi predlog o tom pitanju, i pokrene ovo pitanje.

"Ovo pitanje je predloženo u ideološko pitanje i političko pitanje. Imam utisak da ga nisu izučili ni savladali ni njegovi kreatori. On je u nekoj početnoj fazi, ili na pola. Pola država ZB nisu uključene. Prema tome ako se radi o inicijativi koja ima pragmatski karakter, volio bih da pročitam argumente koji vode tom konceptu", kazao ej Lekić.

Prema njegovim riječima, nephodno je da oni koji se bave ovim pitanje predoče javnosti odnos prema Berlinskom procesu, budući da se u javnosti pojavljivala informacija da OB diskvalifikuje ovaj proces. 

"Nije problem da neko iz vlade ode do Brisela, da dobiju odgovore na pitanja kako oni u EU vide na taj proces. Krenula je svađa a da ne znamo argumente. Građani su umorni, ne zanima ih visoka politika, žele da imaju komunikaciju sa susjedima. Mislim da Vlada treba sve da objasni, ali da finalni odgovor dobjemo u Parlamentu", poručio je Lekić.

Poslanica Demokrata Tamara Vujović govoreći o ovoj inicijativi kazala je i ranije iskazivala sumnje u cijeli koncept.

"Opšte je poznato da u svijetu i EU treba raditi na regionalnoj saradnji i da je ZB patio od toga", ali prema njenim riječima Crna Gora  je već potpisnica 356 regionanih iniciativa.

"CG se ne može zamjeriti da ona regionalno ne sarađuje. Moramo podsjetiti na Berlinski proces i CEFTU, i neke inicijative koje su pokazale svoje dobre strane. Postavlja se pitanje sta će na onda jedna ovakva inicijativa, koja nije dovoljno razrađena. Po mišljenju njenih ideologa i stvaraca ova inicijativa predstavlja sporedni put EU", kazala je Vujović.

Poslaniik SD-a Boris Mugoša kazao je da bi neka regionalna inicijativa bila uspješna trebale bi da budu uključene sve zemlje, "a vidimo da su dvije zemlje izričito protov toga",  kazao je on.

I on je ukazao da je CG već potpisnica velikog broja regionalnih inicijativa. 

Filip Ivanović, koji je diobio  agremana pri Svetoj stolici kazao je da bi bilo korisno da se bolje upoznamo sa ovim inicijativom.

"Ja generalno u načelu podržavam svaku inicijativu koja je veza za multilateralnu saradnju ali treba da imamo više informacija", zaključio je on.