Биљана Ровчанин, ТВЦГ

STAVOVI PRAVNIKA

Različito o potezu Đukanovića, ali saglasni da je Ustav neprecizan

Odluku predsjednika države da ne da mandat Miodragu Lekiću da sastavi novu vladu, već predloži skraćenje Skupštini, pravnici različito tumače. Advokat Mitar Šušić smatra da je šef države prekršio Ustav, i suštinski i formalno, za razliku od njegovog kolege Veselina Radulovića koji misli suprotno.

Advokat Mitar Šušić smatra da je predsjednik države Milo Đukanović, nepredlaganjem mandatara u roku od 30 dana od pada prethodne Vlade prekšio Ustav, kako kaže, i suštinski i formalno.

"Predsjednika obavezuje i verbalni i svaki drugi dogovor parlamentarne većine, jer je njegova nadležnost protokolarna da nakon obavljenog razgovora predloži neko lice za mandatara. Nigđe u Ustavu niti u drugom aktu ne postoji precizirano kakvo je to uvjeravanje treba da ima predsjednik države da neki mandatar ima neophodnu podršku. On je spriječio parlament da se izjasni o formiranju Vlade, što je njegova osnovna nadležnost, a samim tim je i spriječio formiranje vlade", smatra Šušić.

S druge strane, advokat Radulović smatra da je jučerašnja odluka šefa države u skladu s Ustavom.

"Mislim da se predsjednik kretao u granicama ustavnih ovlašćenja, odnosno ustavnih normi i da nije prekršio Ustav. Nisam siguran da se to može reći za političke partije. Predstavnice političkih partija koji su pregovarali radi formiranja vlade nijesu se odazvale pozivu predsjednika da razgovaraju u skladu sa Ustavom, to Ustav propisuje da predsjednik predlaže mandatara nakon razgovora sa političkim strankama. Naknadno dostavljeni potpisi ne obavezuju predsjednika i mislim da bi on u tom slučaju ušao u zonu kršenja Ustava", ocijenio je Radulović.

Naši sagovornici imaju različito mišljenje i o pitanju daljeg raspleta novonastale situacije. Saglasni su, ipak, u jednom da Ustavom nije precizirano šta se dešava ako predsjednik u propisanom roku ne predloži mandatara, a poslanici ne skrate mandat Skupštini.

"Mislim da bi u određenim situacijama kakva je ova, Skupština mogla da preuzme na sebe tu nadležnost i da konstatuje da predsjednik nije postupio po Ustavu i da zaključkom Skupštine konstatuje da je mandatar Miodrag Lekić i da se zatim izjasni o njegovom programu i radu i sastavu Vlade", kaže Šušić.

"Moje lično mišljenje je da bi moglo analogno da se primijeni rok od 90 dana koji Ustav propisuje da se Vlada mora izabrati u tom roku od kada predsjednik predloži mandatara. Ako se to ne desi, ako poslije 90 dana nemamao vladu, Ustav propisuje da se Skupštini skraćuje mandat. U tom slučaju bi se Skupštini po sili Ustava skratio mandat. I predsjednik bi prvog narednog dana raspisao vanredne parlamentarne izbore", kaže Radulović.

A budući da je riječ o situacijama koje nijesu precizirane najvišim pravnim aktom, ostaje nam da čekamo 30. septembar, za kada je zakazana vanredna sjednica Parlamenta na kojoj će se razmatrati prijedlog predsjednika države o skraćenju mandata Skupštini.