- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
24. 12. 2022.
21:38 >> 21:38
1
POLITIČARI PREUZELI POSAO SLUŽBAMA
Ko je kriv za curenje tajnih podataka?
Posao bezbjednosnih službi u Crnoj Gori sve češće preuzimaju političari, pa tako u posljednje vrijeme baš oni, umjesto nadležnih i saopštavaju ko se sve navodno bavi kriminalom u Crnoj Gori. Stručnjaci upozoravaju da je zabrinjavajuće na koji način političari pribavljaju te podatke, i naglašavaju da moraju biti svjesni odgovornosti ukoliko se ispostave kao netačni. Ko je kriv za curenje tajnih podataka pitali smo poslanike.
Političari koji objavljuju tajne podatke moraju biti svjesni odgovornosti koju to sa sobom nosi, poručuju stručnjaci za bezbjednost.
"Ne možete tek tako iznositi kvalifikacije i optužbe na račun nekoga, a da za to nemate čvrste dokaze i da to ne prosljeđujete direktno tužilaštvu koje će se baviti prikupljanjem dokaza i činjenica o određenom krivičnom djelu", kazao je predsjednik Internacionalne policijske organizacije Ivan Pekić.
I poslanici uviđaju da politika sve češće preuzima posao bezbjednosnih službi, što čini upitnom snagu institucija.
"U zemlji u kojoj su institucije jake, nemamo takvih slučajeva. Mi smo zemlja jakih pojedinaca a slabih institucija. Zbog toga se upravo i može stvarati atmosfera kontinuiranih teorija zavjera. U svakom trenutku svako može biti krivac i svako je organizovana kriminalna skupina", navodi Božena Jelušić iz GP URA.
Dejan Đurović iz DF-a ističe da bi političari trebalo da se bave politikom, a ne bezbjednosnim informacijama koje nekad mogu biti istinite, ali nekad i ne.
"Nisam siguran da je to doprinos državi i jačanju njenih institucija i uopšte miru u Crnoj Gori", ističe Đurović.
U opoziciji, s druge strane, krivca pronalaze u aktelnoj vlasti.
"To pokazuje neozbiljnost aktuelnih vlasti da se izbore s informacijama iz bezbjednosnog sektora, a istovremeno znači i da nijesu spremni da transparentno upoznaju građane sa svim elementima koje bi bile od interesa za javnost da zna", ističe Nikola Rakočević iz DPS-a.
Stručnjaci objašnjavaju na koji način političari pribavljaju tajne podatke.
"Kad se 2020. desila smjena vlasti, znamo da su čelni ljudi obavještajno-bezbjednosnih službi smijenjeni, neki su penzionisani, neki su prešli u neke druge organe i na taj način oni ostavljaju kontakte kod zaposlenih u tim službama i tako dobijaju određene informacije o tajnim podacima", navodi Pekić.
Zbog toga je, poručuje Pekić, teško pronaći krivca za curenje podataka. U svakom slučaju, zaključuje da sistem odgovornosti mora biti na znatno većem nivou te da svak mora odgovarati za svoje postupke.
Коментари1
Остави коментар