A.J.

Martinović

Projekti energetske efikasnosti: Oko 30 miliona eura za građane i privredu

Na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore danas je odgovarao ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović. Odgovarajući na pitanje poslanika Nikole Rovčanina koliko je sredstava usmjereno građanima i privredi u dijelu projekata iz oblasti energetske efikasnosti, Martinović kaže da se radi o blizu 30 miliona eura, pri čemu je Eko-fond implementaciona jedinica.

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Simonida Kordić pitala je Vladimira Martinovića koje podsticajne mjere za razvoj turizma planira da primijeni Ministarstvo, kako bi se eliminisali efekti sezonalnosti ove privredne grane?

Martinović je podsjetio da se na na predlog nadležnog Ministarstva turizma, donosi godišnji Program podsticajnih mjera u oblasti turizma, a koji se realizuje od 2014. godine i u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore.

"Donošenje Programa podsticajnih mjera za tekuću godinu i raspisivanje javnih poziva po navedenom, planirano je u II kvartalu 2024. godine. U ovom trenutku se radi na analizi uspješnosti mjera i pripadajućih uslova iz Programa za 2023. godinu, na bazi čega će se kreirati novi Program podsticajnih mjera za ovu godinu. Budžetom Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Nacionalne turističke organizacije, planirana su budžetska sredstva u ovu svrhu. Precizan iznos sredstava za Program u cjelini, ali i pojedinačno po mjerama, biće definisan u završnoj fazi, kada se precizno utvrdi koje će mjere biti predmet Programa", istakao je Martinović.

Pojašnjava da je cilj  kroz Program podržati obogaćivanje i unaprijeđenje kvaliteta turističke ponude, u prvom redu opredjeljivanjem podrške za diverzifikaciju turističkog proizvoda kroz podršku različitim oblicima turizma, ali i marketing aktivnosti usmjerene na bolju promociju destinacije.

"Kreiranjem kvalitetno diverzifikovane turističke ponude i održivom valorizacijom potencijala koje naša destinacija posjeduje, ciljano se utiče na smanjenje sezonalnosti i regionalnog disbalansa, stvaraju se preduslovi da Crna Gora bude destinacija sa sezonom koja traje 365 dana. Na taj način se podstiče bolja popunjenost smještajnih kapaciteta, što u krajnjem utiče na generisanje novih radnih mjesta i većih prihoda od turizma", istakao je Martinović.

Podsjeća da je u 2023. godini budžet Ministarstva i NTO Crne Gore opredijeljen u ovu svrhu iznosio 630.000,00 eura, od čega je budžet Ministarstva iznosio 400.000,00 eura.

"U kontekstu unaprijeđenja ponude kroz energetsku efikasnost, u pripremi je Program za podršku unapređenju energetske efikasnosti u hotelskoj industriji i domaćinstvima koje pružaju ugostiteljske usluge, za čiju implementaciju je predviđeno 3,5 miliona eura, iz EU fondova i riječ je o bespovratnim sredstvima. Planirana je realizacija Programa u periodu septembar 2024 - januar 2025. godine. U realizaciju bi, osim ovog Ministarstva, bili uključeni Ministarstvo energetike i rudarstva i Fond za zaštitu životne sredine", istakao je Martinović.

Kaže da je program za podršku unapređenju energetske efikasnosti u hotelskoj industriji iniciran  u okviru međuresorne saradnje Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstva energetike i rudarstva u cilju obezbjeđenja sinergije za uspostavljanje neophodne podrške daljem razvoju i unaprijeđenju kvaliteta usluga u sektoru turizma, a u skladu sa prioritetima Strategije razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine.

Prema njegovim riječim, glavni cilj programa je veći kvalitet smještaja i povećanje energetske efikasnosti i/ili povećana upotreba dostupnih izvora obnovljive energije od strane ugostiteljskih objekata primjenom novih materijala i  tehnologija.

"Program ima za cilj jačanje konkurentnosti privrednih subjekata, unaprijeđenje poslovanja, produktivnosti i profitabilnosti kroz investicije u opremu i razvoj, kao i podršku sektoru industrije, u cilju unaprijeđenja energetske efikasnosti i smanjenja troškova koji se odnose na električnu energiju. Na ovaj način bi se pružila podrška hotelskoj industriji i pružaocima usluga privatnog smještaja kroz smanjenje troškova poslovanja, a time i podstakli vlasnici hotela i privatnog smještaja da produže svoj rad tokom godine na račun ušteda koje bi ostvarili po ovom osnovu", istakao je Martinović.

Poslanika Demokrata Nikolu Rovčanina interesovalo je koje je aktivnosti resorno ministarstvo preduzelo na planu normativnog unapređenja iz oblasti turizma, diverzifikacije turističkog proizvoda i koliko je sredstava usmjereno kroz projekte podsticajnih mjera iz oblasti turizma, koliko ima hotela i kakva je struktura u pogledu kategorije hotela?

Martinović kaže da je dijelu unapređenja normativnog okvira iz oblasti turizma, ministarstvo preduzelo intenzivne aktivnosti na finalizaciji predloga novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, čije je utvrđivanje na Vladi planirano u III kvartalu ove godine.

"Ministarstvo je formiralo Radnu grupu sa zadatkom, da aktuelni tekst Predloga zakona dodatno unaprijedi, imajući u vidu potrebe turističke privrede, koje su artikulisane kroz brojne primjedbe i sugestije koje se dostavljaju Ministarstvu, a koje će biti pažljivo razmotrene", istakao je Martinović.

Kaže da će do kraja godine Vladi na utvrđivanje dostavi i predloge Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi.

"Razlog za inoviranje Zakona o turističkim organizacijama je potreba da se unaprijedi zakonski okvir za funkcionisanje turističkih organizacija, koje su od krucijalne važnosti za promociju crnogorskog turističkog proizvoda. Sa druge strane, izmjene Zakona o boravišnoj taksi su nametnute ekonomskim kretanjima u poslednjim godinama, koja nalažu protrebu izmjene, kako visine same takse, tako i redefinisanje zakonskog okvira kojim je uređeno ko je sve obveznik plaćanja predmetne takse", pojasnio je Martinović.

Naglasio je da su u mandatu ove Vlade na snagu stupila i tri izmijenjena pravilnika kojima je propisan izgled legitimacija: turističkih vodiča, turističkih animatora i turističkih pratilaca, u potpunosti usaglašeni sa propisima kojima se reguliše zaštita ličnih podataka.

Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. godinu je u pripremi, a planirani rok za usvajanje na Vladi i objavu javnih poziva je drugi kvartal.

Napomenuo je da je diverzifikacija turističkog proizvoda kontinuirana aktivnost.

"Izuzetno je važan doprinos diverzifikacije proizvoda povećanju broja radnih mjesta i smanjenju migracija sa Sjevera prema Primorju, uz podizanje nivoa životnog standarda stanovništva. Razvoj diverzifikovanog turističkog proizvoda na području cijele Crne Gore, s akcentom na Sjever, u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu podržan je od strane prethodnih ministarstava nadležnih za poslove turizma, kroz godišnje programe podsticajnih mjera u oblasti turizma", kazao je Martinović.

U Crnoj Gori registrovano 499 hotela

 U Crnoj Gori, registrovano ukupno 499 ugostiteijskih objekata - vrste "Hotel”. Od navedenog broja 214 hotela (42,89%) odnosi se na hotele kategorije 4 a 37 hotela na hotele kategorije 5 , kazao je Martinović.

"Od stupanja na dužnost 44, Vlade Crne Gore, tj. od 31. oktobra 2023. godine, odobrenje za rad je dato za 4 hotela, i to 3 hotela kategorije 4 i jedan kategorije 5",precizirao je ministar Martinović.

Naglasio je da se radi na promociji i zatvoju ruralnog turizma, ali naglašava da treba unaprijediti i normativne tačke.

"Zahtjevi za registraciju na ruralnom području pristižu iz dana u dan", istakao je Martinović.

Rovčanina je zanimalo i koje je aktivnosti Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoj sjevera preduzelo na planu normativnog unapređenja i usaglašavanja sa Evropskom unijom u poglavlju 27 i koliko je sredstava usmjereno građanima i privredi u dijelu projekata iz oblasti energetske efikasnosti od Martnovićevog imenovanja na dužnost.

Martinović je naglasio da je u cilju usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU iz oblasti životne sredine, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera pripremilo  u prethodnom periodu predloge zakona koji su doneseni u Skupštini Crne Gore na sjednici održanoj 04. aprila 2024. godine:

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima pripremljen je sa ciljem unapređenja regulative i usklađivanja sa savremenim evropskim standardima. Ovim zakonom prenijete su dvije regulative EU. Biocidni proizvodi igraju ključnu ulogu u zaštiti ljudi, životinja, biljaka i životne sredine od štetnih organizama, te je imperativ imati jasno definisan pravni okvir koji osigurava bezbjednost korištenja i efikasnost njihove upotrebe.

- Zakon o upravljanju otpadom transponuje 12 direktiva i jednu regulativu EU, dok će preostala biti prenijeta kroz podzakonska akta. Poseban akcent dat je na Program proširene odgovornosti proizvođača, u cilju uspostavljanja efikasnog organizovanog sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od proizvoda: ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija i akumulatora, vozila, guma, plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadrži plastiku.

Pojanio je da je Zakonom o upravljanju otpadom definisana zabrana upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona. U cilju unapređenja oblasti upravljanja komunalnim otpadom Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je formiranje inspekcije na nivou države, čiji će osnovni zadatak biti da vrši kontrolu implementacije lokalnih planova upravljanja komunalnim otpadom.

Razlozi za ovakvo zakonsko rješenje su, kako kaže, prije svega rješavanje hroničnog problema otpada u Crnoj Gori i efikasniji nadzor nad sprovođenjem zakona.

Nakon usvajanja zakona o upravljanju otpadom, u kratkom roku donijeće se i Državni plan upravljanja otpadom.

Podsjeća da je u kontekstu normativnog unaprijeđenja i bolje primjene zakona na nacionalnom nivou (iako nije riječ o usaglašavanju sa pravnom tekovinom EU), donosen je i Zakon o dopuni Zakona o industrijskim emisijama.

"Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je pripremilo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od  buke u životnoj sredini i upućen je relevatnim institucijama na mišljenje. U cilju usklađivanja postojećeg Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini sa Zakonom o komunalnoj policiji, zbog reorganizacije organa lokalne uprave koji vrše nadzor, neophodno je bilo uskladiti  odredbe sa Zakonom o komunalnoj policiji  i urediti ovim izmjenama i dopunama.  S tim u vezi, komunalnoj policiji su data ovlašćenja za vršenje poslova komunalnog nadzora i obezbjeđivanja komunalnog reda u svim oblastima iz nadležnosti lokalne samouprave, dok su poslovi inspekcijskog nadzora prešli u nadležnosti komunalnih inspektora", istakao je on. 

Napominje da je nacrt Zakona o klimatskim promjenama je takođe u završnoj fazi.

"Ponovljena javna rasprava je završena. Izvještaj sa javne rasprave je spreman, kao i proces završnih korekcija u skladu sa pristiglim komentarima. Uskoro će finalna verzija Zakona biti poslata EK na mišljenje", istakao je Martinović.

Što se tiče poglavlja 27, Na sjednici od 15. februara 2024. godine, Vlada Crne Gore donijela je Odluku o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na Pregovaračko poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene.

Pitanje uspostavljanja upravljačke strukture Parka prirode „Ulcinjska Solana”  u fazi formiranja

Pitanje uspostavljanja upravljačke strukture Parka prirode „Ulcinjska Solana” je u fazi formiranja, odnosno društva sa ograničenom odgovornošću koje će biti u suvlasništvu Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj, kazao je Martinović.

Kaže da je napravljen korak naprijed i konačno dobijeno mišljenja od strane Ministarstvva finansija na predlog Ugovora o načinu formiranja D.O.O.-a, koji je pripremljen od strane Opštine Ulcinj.

"To je bio povod za sastanak moje malenkosti sa ministrom Vukovićem i predstavnicima Opštine Ulcinj u vezi finalizacije predmetnog Nacrta, kojim će se jasno definisati odnos osnivačkog uloga između Vlade i Opštine, kao i načina organizacije upravljačkog i stručnog tijela. U skladu sa tim pipremljena je finansijska podloga kao osnova za definisanje odnosa osnivačkog kapitala između osnivača", istakao je Martinović.

Kako je u toku razmijena infomacija i analiza dostavljenih dokumenata od strane Ministartsva finansija, očekuje da će se odmah nakon narednih praznika organizovati ponovni sastanak, na kojem će se postići dogovor između dvije strane.

"Koristimo priliku da ukažemo da nam je definisanje upravljačke strukture jedno od ključnih mjerila Akcionog plana Poglavlja 27 i da će se nakon ispunjavna ovog mjerila, otvoriti vrata za brzo ispunjavanje ostalih mjerila iz dijela aktivnosti vezanih za Ulcinjsku Solanu, a koja su napominjem već dijelom pripremljena i čekaju formiranje D.O.O-a kao osnove za završetak realizacije istih. Do formiranja upravljačke strukture, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obavlja funkciju privremenog upravljača kroz produžavanje Ugovora o zakupu cjelokupne impovine AD „Bajo Sekulić“ u stečaju", podsjeća Martinović.

 Poslanik Socijaldemokrata (SD), Branislav Nenezić, pitao je Martinovića da li ima u planu da predloži Vladi paket mjera za smanjenje negativnih posljedica loše turističke sezone kroz subvencije svim registrovanim izdavaocima smještaja, ugostiteljskim djelatnicima i turističkoj privredi na sjeveru.

Martinović je odgovorio da je usljed nedostatka sniježnih padavina, protekla zimska sezona uticala na loše poslovanje svih pružalaca usluga u turizmu i ugostiteljstvu u sjevernom regionu Crne Gore, što je imalo za posljedicu drastičan pad prihoda.

„S tim u vezi, kako bi pojasnili u kom pravcu će se djelovati po pitanju saniranja posljedica koje su nastale usljed nepovoljne zimske sezone, smatramo važnim da napomenemo da je ovo Ministarstvo tokom prethodne godine sprovelo mjeru podrške kroz javni poziv za nabavku opreme velike vrijednosti u turizmu i ugostiteljstvu, a koja je uspješno realizovana krajem decembra“, rekao je Martinović.

Mjera je podrazumijevala podršku za hotele i sličan smještaj, shodno kojoj su bili predviđeni posebni intenziteti finansijske podrške usmjereni prvenstveno na razvoj manje razvijenih opština, a što se pokazalo kao uspješan vid podrške.

Ukupan vid podrške iznosio je oko 1,5 miliona eura.

On je najavio da će resorno Ministarstvo i u narednom periodu razmotriti slične modele, po kojima bi se sprovela određena mjera kao vid podrške turističkoj privredi koja prevashodno posluje na sjeveru, a čija djelatnost i poslovanje su tokom zimske sezone 2023/2024 direktno zavisili od vremenskih uslova.

„Uprkos činjenici da je potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva za ovaj vid podrške, uložićemo dodatne napore da u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim relevantnim institucijama razmotrimo moguću implementaciju određenih mjera podrške, kako bi eventualna predložena mjera bila efikasna i usklađena sa potrebama turističke privrede na sjeveru, a prilikom pripreme naredne zimske turističke sezone“, zaključio je Martinović.