M.M.Lj.

Jakšić Stojanović: Uvodimo fleksibilniji model studiranja umjesto dominantnog 3+2+3

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavli su Prvu sjednicu Drugog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

Na dnevnom redu je osam tačaka, među kojima je Predlog zakona o visokom obrazovanju, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da se ključna novina zakonskog rješenja
mnogo fleksibilniji model studiranja umjesto dominantnog modela 3+2+3 za koji se grupa koja je radila na zakonu usaglasila da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i specifičnostima različitih oblasti.

 "Upravo iz tog razloga smo omogućili osnovne studije od 180 kredita, jednogodišnje ili dvogodišnje postdiplomske studije 60 ili 120 kredita, doktorske studije u trajanju od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe od 30 do 300 kredita. Na ovaj način ćemo omogućiti ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima oblasti", kazala je ministarka. 

Riješen je i status zatečenih studenata do dana stupanja zakona. 

"Svi koji su upisali master studije od 120 kredita će nakon četvrte godine moći da uzmu diplomu specijalističkih studija, odnosno od 240 kredita. Ta diploma biće ekvivalentna sadašnjem 7,1 odnosno specijalističke studije", kaže Jakšić Stojanović.

Kazala je i da je uvedena praktična nastava do 30 kredita u osnovnim studijama. 

Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju školarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju školarinu ni na privatnim fakultetima.

Jakšić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.

Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.

„To će biti krovni dokument i jedan od više pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno“, kazala je Jakšić Stojanović.

Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.

JakšIć Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće više vršiti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.

„Da bismo riješili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mišljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu“, dodala je Jakšić Stojanović.

Naglašavamo da Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Opšti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon.

Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva i dostavljanje rješenja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete kako bi dali odgovore na iznijete navode, pa na osporene odredbe Granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima.

Jakšić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i došli do rješenja predloženih u zakonu. 

„Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces lišen političkih ili bilo kakvih drugih uticaja“, navela je Jakšić Stojanović.

Ona smatra da će predloženo rješenje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.

Poslanik PES-a Uglješa Urošević primijetio je da je skupštinska sala skoro prazna u trenutku kada se govori o visokom obrazovanju. 

"Ova sala je skoro pa prazna što dovoljno govorio tome koliko je interesovanje poslanika i uopšteno društva kada je riječ o visoko, ali i obraovanju uopšte", kazao je Urošević.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da je sigurna da studenti jedva čekaju da se ovaj zakon izglasa budući da se nalaze u nezavidnoj situaciji. Ona je pozdravila inicijativu da se ovom pitanju pristupi fleksibilno. 

"Podržaćemo ovaj model koji podrazumijeva da svaka fakultetska jedinica se opredijeli za jedan od modela 3+1+1+3, 3+2+3 ili 4+1+3. To je najvažnija novina, stoga ostaje da vidimo kako će se fakulteti opredjeljivati za modele", kazala je poslanica DPS-a. 

Ona je u ime poslaničkog klupa pozdravila i hrabrost ministarke da se izbori sa lažnim diplomama. 

Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene "na dobro svih studenata".

„Uvjerena sam da zakon stavlja studenta u središte obrazovnog sistema i stvara čvrstu vezu između znanja, tržišta rada i društvenog razvoja“, navela je Rondović.

Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.

„Nadam se da je ovo korak koji će omogućiti studentima praktično znanje, jer teorijsko znanje znam da posjeduju“, rekla je Rondović.

Kako je navela, obrazovni sistem je godinama bio zanemaren.

„Diploma je postala papir, puko sredstvo za ostvarivanje cilja, a ne dokaz znanja i to nije nastalo juče, to je rezultat decenijske neodgovorne politike. Nadam se da ćemo postati zemlja u kojoj se diplome ne kupuju, već zaslužuju“, rekla je Rondović.

Ona je kazala da je raduje povratak specijlističkih studija u okviru modela 3+1 i njegovo unapređenje kroz veću veću fleksibilnost i povezanost sa praksom.

Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model što, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.

„Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave“, kazala je Popović.

Jakšić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte „i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima“.

„Zato je važno da se poštuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz više različitih filtera“, kazala je Jakšić Stojanović.

Prema njenim riječima, to što ustanove na osnovu potreba tržišta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović rekao je da je to jedan od pet najbitnijih zakona koje parlament usvaja.

„Pravilno postavljen sistem obrazovanja, počevši od predškolskog i zaključno s ovim pravima i obavezama u sistemu visokog obrazovanja, oblikuje državu i društvo na duge staze. Zavisno od toga na kakve noge postavimo naš obrazovni sistem, država će za 15 - 20 godina biti bolja ili gora“, rekao je Stjepović.

On je kazao da se zakon ne donosi zbog Evropske unije već zbog budućnosti Crne Gore.

„Odajem priznanje, jer ste vratili specijalisitčke studije na mjesto koje im pripada i ispravili logičko iščašenje sistema koje smo imali“, dodao je Stjepović.

Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.