Mi.M.

Božović: Novi zakon donosi jaču zaštitu zaposlenima u UIKS-u; Bogdanović: Crna Gora nije "ničija prćija"

Crnogorski poslanici danas će raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, kao i o kandidatima za tri mjesta sudija Ustavnog suda.

Skupština je počela u 11 sati, a poslanici će tokom nje raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, nakon čega će se izjasniti o predlozima akata čiji je pretres već završen, kao i o kandidatima za sudije Ustavnog suda.

Poslanici raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu. Vođena je rasprava o Predlogu zakona o izvršenju kazni zatvora, novčanih kazni i mjera bezbjednosti. 

Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore je rekao da se danas u Skupštini raspravlja o zakonu koji je "kičma države", jer, kako je rekao država vrijedi onoliko koliko je spremna i sposobna da zaštiti nevine i sankcioniše krive.

"Ovim zakonom pokazujemo da Crna Gora nije ničija prćija već odgovorna, organizovana i ozbiljna država", rekao je Bogdanović.

Prema njegovim riječima, važno je jačati pravni sistem, jer je Crna Gora "predugo bila zakovana za dno, za takvo dno da bi nam bilo malo i tri zatvora da primi sve one koje su je opljačkali i razorili".

"To je bila takva armija ljudi koja je živjela od organizovanog kriminala i korupcije na štetu države koja se decinajama gušila pod njihovom čizmom. Zato nema dana kada policijska čizma ne pokupi po neku krupnu ribu. Ulovljeno je samo predjelo, država Crna Gora im sprema pravi desert narednih mjeseci. Nijedno ime neće biti preskočeno", kazao je Bogdanović.

Jedini iz bivšeg kriminalnog bezbjednosnog sektora koji zaslužuje da mu se izgovori ime je Slavko Stojanović, kazao je Bogdanović.

"To je jedini čovjek koji je imao petlje, hrabrosti, obraza i morala da stane pred narodom i državamom i da kaže, tačno je, švercovao sam pod pritiskom", kazao je Bogdanović.

Jelenka Andrić (PES) ističe da su u posljednjih osam godina u Crnoj Gori, ubijene su 22 žene.

"Ne zato što su nešto pogrešno radile, već što su živjele u pogrešnom mjestu. Donosimo važne zakone, ali brojke govore nešto drugo. Žene ćute i zato stradaju. Broj 22 je ogroman, jer se tiče života sugrađanki, koje nismo zaštitili", kazala je Andrić.

Ministar pravde Bojan Božović saglasio se sa poslanikom Huterom u vezi sa značajem ovog zakona, ističući da je riječ o izmjenama koje su važne iz više razloga, te podsjetio da se dugo radilo na njima, i prije nego što je on stupio na funkciju ministra. Značajan doprinos u njihovom kreiranju dale su kolege iz medicinske struke, menadžment i Uprava UIKS-a.

„Osim što je važan segment resocijalizacije, ovim zakonom ćemo garantovati i dodatna prava i zaštitu zaposlenima u UIKS-u – administraciji i ljudima koji rade u službama, jer i oni zaslužuju viši stepen zaštite i prava u odnosu na sadašnje stanje. Zakon se odnosi na momenat izvršenja kazne zatvora, dakle ne na pritvorena lica“, rekao je Božović.

Božović je kazao da zaposleni u UIKS-u imaju brojne izazove, ističući da se u sistemu nalazi više od 750 pritvorenika, dok je istražni zatvor, izgrađen 1986. godine, projektovan za sasvim drugačije potrebe.

Vrlo često u zatvorskom sistemu imamo više od dvije trećine pritvorenih lica u odnosu na osuđena, što, kako je dodao, ukazuje na neophodnost hitnog okončanja započetih sudskih procesa.

Zoja Bojanić-Lalović (DPS) pitala je Božovića o Zakonu o postupanju prema maloljetnicima, ukazajući na to da maloljetnička delikvencija u porastu.

"Imamo i neke nove modele, koji nas zabrinjavaju. Vidjeli ste snimke. Najporaznije od svega na jednom od snimaka se smiju mladići koji snimaju cure, ta emocionalna ravnodušnost, zabrinjava, to je poražavajuće. S druge strane imamo nezainteresovanost u društvu kada je riječ o ovom problemu. Da ne zaboravimo Izvještaj Evropske komsiije koji ukazuje na to da na polju vršnjačkog nasilja nismo napredovali mnogo. Imamo i porast psihoaktivnih supstanci među mladima, a nemamo ustanove još uvijek koje preventivno djeluju kada je u pitanju ovaj izazov među mladima. Imamo kockanje među mladima, digitalno nasilje..", kazala je Bojanić-Lalović.

Božović ističe da je vršnjačko nasilje sistemski problem koji, koliko god se trudili da ga riješimo kroz norme, ne možemo ga riješiti.

"Moramo mijenjati narativ, moramo mijenjati uzore, vratiti se nekim vrijednostima za koje znam da su u nama, ovo je tema koja se tiče svakog od nas", rekao je Božović.

Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore napominje da najveći broj osuđenih za nasilje u porodici dobija uslovne kazne.

"Treba nam sistem koje imaju razvijene zemlje, hitno sklonište za žrtve odmah nakon prijave, pravna, medicinska, psihološka podrška, ekonomska sigurnost itd", rekao je Leković.

On je istakao da kazne za nasilnike moraju da budu strožije kao te da pravosuđe mora mnogo bolje i mnogo više.

U nastavku Četvrte sjednice Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja u 2025. godini (osmi dan) na dnevnom redu su: Predlog zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu Predlog zakona o potvrđivanju Trećeg i Četvrtog dodatnog protokola uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji, Predlog zakona o klimatskim promjenama i Predlog zakona o izmjeni Zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem i vojnom opremom.

Aleksandra Vuković-Kuč,  poslanica DPS-a ističe da Međunarodni dan borbe protiv nasilja žena nije samo danas, 16 ili 20 dana, on traje 365 dana u godini.

"Muškarci koji tuku žene su slabići, muškarci koji maltretiraju žene su kukavice, a oni koji ih ubijaju su ozbiljni zločinci“, poručila je Vuković-Kuč.

Nakon završene rasprave poslanici će se izjasniti o predlozima akata o kojima je pretres završen. Nakon toga, poslanici će se izjasniti, u sklopu tačke Izbori, imenovanja i razrješenja o predlozima za izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore (drugo glasanje).

U prvom krugu glasanja, održanom 14. oktobra, kandidati Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih dvije trećine glasova.

Tada su Radović i Jovanović, kandidati predloženi od strane Skupštinskog Ustavnog odbora, dobili 44, odnosno 45 glasova, dok je Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, podržalo samo 16 poslanika.

Nakon neuspješnog prvog pokušaja da se obezbijedi potrebna većina, poslanici će danas imati novu priliku da se izjasne o kandidatima. Ovoga puta za izbor sudija potrebna je tropetinska podrška, što znači najmanje 49 glasova poslanika.