M.V. [ Radio Slobodna Evropa ]

Komisija utvrdila sistemsku diskriminaciju u psihijatrijskim bolnicama Sjeverne Makedonije

Tri psihijatrijske bolnice i Ministarstvo zdravstva direktno i kontinuirano diskriminišu pacijente jer im ne omogućavaju humane i dostojanstvene uslove boravka, niti jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, navodi Komisija za zaštitu od diskriminacije (KZD) Sjeverne Makedonije.

Komisija kao diskriminatore navodi psihijatrijske bolnice u Demir Hisaru, Skoplju i Negorcima, kao i Ministarstvo zdravstva.

Odluka je objavljena početkom septembra, a donesena je sedam mjeseci nakon što je Komisija pokrenula postupak o uslovima za pacijente u tim bolnicama.

"To nisu izolovani slučajevi ili propusti, već posljedica dugoročne nebrige i institucionalnog zanemarivanja ove grupe ljudi", zaključila je Komisija.

Povod je bio anonimni dopis Komisiji, u kojem su bliske osobe pacijenata prijavile da psihijatrijska bolnica u Demir Hisaru više od godinu dana nema sanitetsko vozilo, već pacijente prevoze u teretnom kombiju bez prozora i klime, da pacijente sami briju i šišaju jer je zaposlenom za te poslove istekao ugovor, te da medicinske sestre imaju poljoprivredno ili ekonomsko srednjoškolsko obrazovanje, umjesto medicinskog.

Komisija je utvrdila da su uslovi u psihijatrijskim bolnicama nehumani (neadekvatna higijena, pokvareni kreveti, stari madraci, zidovi s buđi, nedostatak topline i svjetlosti).

Također je utvrđeno da pacijenti imaju ograničen pristup zdravstvenoj njezi zbog nedostatka osoblja, a njihova privatnost i dostojanstvo se ne poštuju.

Uočena je izolovanost i pretjerana institucionalizacija kao rezultat smještaja bez jasnog pravnog osnova, a ne postoji ni plan za resocijalizaciju ili podršku kada se pacijenti vrate u zajednicu.

Godinama ranije, Ombudsman, Helsinški komitet za ljudska prava, kao i Evropski komitet za prevenciju torture, ukazivali su da država mora renovirati ove bolnice i izraditi sveobuhvatan plan za njihovo održavanje.

Ni hitna, ni sistemska reakcija

Krajem juna, dvadesetak dana nakon što je preuzeo funkciju, ministar zdravstva Azir Aliu posjetio je psihijatrijsku bolnicu u skopskom Bardovcu i javnosti predstavio fotografije koje dokumentuju stanje zapuštenosti.

Fotografije su prikazale stare i dotrajale krevete i namještaj, zidove s plijesni, toalete bez vrata i nehigijenske uslove u cijelom objektu.

"Utvrđeni su ozbiljni izazovi u uslovima rada i tretmanu pacijenata, koji zahtijevaju hitnu sistemsku reakciju", saopštilo je tada Ministarstvo zdravstva.

Nepuna dva mjeseca kasnije, u augustu, osuđenik hospitaliziran u bolnici u Bardovcima usmrtio je drugog pacijenta, također osuđenika, staklenom bocom.

Šta Ministarstvo zdravstva poduzima kako bi povećalo sigurnost pacijenata i zaposlenih?

Ministar Aliu nije naveo konkretne mjere, osim što je rekao da slučaj potvrđuje potrebu za jačanjem ljudskih resursa u bolnici.

"Tamo su potrebna ulaganja i u infrastrukturu, ali i u jačanje ljudskih kapaciteta. Nažalost, ovaj događaj će ubrzati proces, ali moramo učiti i ja sam za to da Ministarstvo djeluje preventivno, a ne da reaguje nakon ovakvih slučajeva", izjavio je Aliu.

Ubrzo nakon toga, Ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je o još jednom incidentu, kada je pacijent oštrim predmetom napao drugog pacijenta.

Nema dovoljno ni doktora ni higijeničara

U psihijatrijskoj bolnici u Demir Hisaru zaposleno je 14 doktora, 86 medicinskih sestara i 31 bolničar. Ukupan broj zaposlenih je 236, dok je broj pacijenata 262. Kapacitet bolnice je 320 kreveta. Površinu od 12.783 kvadratna metra čisti 12 higijeničara. Ovo su podaci koje je bolnica dostavila Komisiji za zaštitu od diskriminacije.

U psihijatrijskoj bolnici u Skoplju ima 26 doktora, 99 medicinskih sestara i 34 bolničara. Ukupan broj zaposlenih svih profila je 283. Kapacitet bolnice je 317 kreveta.

"Za problem nedostatka doktora redovno se obraćamo nadležnom ministarstvu, ali nažalost bez pozitivnog odgovora na naše zahtjeve", navela je bolnica u informaciji dostavljenoj Komisiji za zaštitu od diskriminacije.

Psihijatrijska bolnica u Skoplju, kao i ona u Demir Hisaru, ima po jedno pokvareno vozilo za hitnu pomoć. Bolnica u Bardovcima čak je tražila donaciju vozila, ali do sada ga nije dobila.

Bolnica u Negorcima ima 93 zaposlenih, među kojima je po 30 medicinskih sestara i bolničara. Ima četiri higijeničara, ali u održavanje higijene su uključeni i pacijenti kao dio radne terapije.

"Iz dostavljenih odgovora psihijatrijskih bolnica uočava se nedostatak kapaciteta i resursa za funkcionisanje ovih ustanova. Osim nedovoljnog broja zaposlenih i potrebnih specijalista, bolnice nemaju funkcionalna sanitetska vozila, nemaju kapacitete za održavanje prostorija niti za ličnu higijenu pacijenata", navodi se u mišljenju Komisije.

U monitoringu psihijatrijskih bolnica koji je prije dvije godine sproveo Helsinški komitet za ljudska prava, izneseni su slični zaključci.

U izvještaju te organizacije se navodi da država treba renovirati objekte bolnica, zamijeniti stare čaršafe, ćebad, madrace, odjeću, izvesti mentalno oboljele osobe koje nemaju potrebu da budu hospitalizovane i obezbijediti im tretman i njegu u zajednici. Preporučuje se i povećanje broja psihijatara, medicinskih sestara, psihologa i drugog osoblja.

Slične primjedbe na rad psihijatrijskih bolnica godinama su iznosili i Ombudsman i Evropski komitet za prevenciju torture. Njihovi izvještaji također ukazuju da država mora renovirati ove bolnice i izraditi sveobuhvatan plan za njihovo održavanje.

Komisija za zaštitu od diskriminacije preporučila je Ministarstvu zdravstva da u budžetu za 2026. godinu predvidi sredstva za hitnu sanaciju psihijatrijskih bolnica, da obezbijedi dovoljan broj zaposlenih, renovira sudsko-psihijatrijsko odjeljenje u Skoplju i izgradi novu zgradu za žensko odjeljenje u Demir Hisaru.