[ N1 ]

ZBOG IZBORNIH ZAKONA

Ishod izbora za Senat SAD možda ne bude poznat do januara

Amerikanci uz predsjednika biraju i članove Kongresa SAD, a da li će većinu u Senatu imati republikanci ili demokrate možda neće biti poznato do početka decembra ili januara.

Građani SAD danas biraju između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trampa i predsjedničkog kandidata demokrata Džozefa Bajdena, ali i svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 35 od 100 senatora.

Trećina članova Senata, u kojem republikanci trenutno imaju tijesnu većinu, bira se svake dvije godine, a mandat senatora traje šest godina. Ko će imati većinu u narednom sazivu Senata, možda neće biti odmah poznato zbog izbornih zakona u saveznim državama Džordžija i Luizijana.

U gornjem domu Kongresa svaku saveznu državu predstavljaju po dva senatora, a na današnjim izborima u Džordžiji i Luizijani biraju se ukupno tri člana Senata. U obje države, kandidat za senatora, da bi bio izabran, mora da osvoji više od 50 odsto glasova, a u suprotnom dva prvoplasirana idu u drugi krug izbora.

Eventualni drugi krug u Luizijani predviđen je za 5. decembar, a u Džordžiji za 5. januar.

Kontrola nad Senatom ima obiman uticaj na predsjednika države. Ako Bajden postane predsjednik, od ishoda izbora za Senat zavisiće da li će uspjeti da sprovede ambiciozne izmjene zakona, ili će se suočiti sa blokadom republikanaca. Demokrate imaju većinu u Predstavničkom domu Kongresa i očekuje se da će je zadržati na današnjim izborima.

Ako Tramp ostane predsjednik, većina u Senatu će mu biti potrebna za imenovanje nosilaca važnih funkcija, kao što su federalne sudije, a mogla bi da mu posluži i za blokiranje zakona koje usvoji eventualna demokratska većina u donjem domu.

Ishod predsjedničkih izbora mogao bi da bude presudan za određivanje većine u Senatu, pošto tom tijelu predsjedava potpredsjednik SAD koji ima pravo glasa kada je rezultat glasanja neriješen, odnosno 50 prema 50.

Ako Tramp dobije izbore, američki potpredsjednik i predsjedavajući Senatu ostaće republikanac Majk Pens, a u slučaju pobjede Bajdena, senatorka Kamala Haris postaće prva žena i prva crnkinja na nekoj od dve najviše pozicije u SAD.