[ Agencije ]

IZBORI

Tramp proglasio pobjedu, vodi Bajden

Amerika bira 46. predsjednika. Analitičari očekuju rekordnu izlaznost. Pensilvanija ključ pobjede. U elektorskim glasovima: Džo Bajden 238 - Donald Tramp 213. Prebrojavanje glasova još nije završeno, a Tramp je zatražio da se taj proces zaustavi. Aktuelni predsjednik je proglasio pobjedu i kazao da se dogodila "velika prevara".

U Viskonsinu trenutna razlika oko 7.000 glasova birača

Velika neizvjesnost u završnici prebrojavanja glasova na izborima u Americi. Sve oči sada su uprte u pet država – Sjevernu Karolinu, Viskonsin, Mičigen, Džordžiju i Pensilvaniju. Razlog je taj što ove države nose mnogo elektorskih glasova i njihova odluka mogla bi da bude ključna.

Sjeverna Karolina nosi 15 elektorskih glasova, Džordžija 16, Pensilvanija 20, Mičigen 16 i Viskonsin 10.

Koliko je u pojedinim državama mala razlika među kandidatima, najbolje ilustruje Viskonsin.

Prema trenutnim podacima Foksa, a na osnovu 95 odsto prebrojanih glasova, Bajden ima vrlo tanku prednost u odnosu na Trampa. Vodi sa 49,3 odsto u odnosu na 49 odsto za Trampa.

Bajden je osvojio 1.583.112 glasova, a 1.575.396 glasova. Razlika je samo 7.716 glasova.

Bajdenu tri od četiri glasa u Mejnu

Demokrata Džo Bajden osvojio je tri od četiri elektorska glasa koliko nosi Mejn, jedna od država koja dijeli svoje elektorske glasove.

Prema prvim procjenama, Trampu bi trebalo da pripadne jedan glas.

AP: Bajden osvojio Arizonu

Bajden je osvojio Arizonu, takođe tradicionalno uporište republikanaca, i pobjeda u ovoj državi donosi mu 11 elektorskih glasova.

Bajden je tek drugi demokrata od 1948. godine koji je osvojio elektorske glasove u toj državi. Klinton je posljednji demokrata koji je osvojio Arizonu, i to 1996.

Pauza sa brojanjem glasova u Pensilvaniji

Zvaničnici zaduženi za prebrojavanje glasova u ključnom okrugu u Pensilvaniji objavili su da će na osam sati pauzirati prebrojavanje glasova.

Glasanje će se nastaviti u 10 sati ujutru po lokalnom vremenu.

Tramp se obraća javnosti. "Spremamo se za veliku pobjedu, rezultati su fenomenalni", poručio je Trump, na konferenciji za medije u Bijeloj kući.

On je naveo i da je to bila divna noć. "Pogledajte razliku sa kojom smo pobijedili", kazao je Tramp.

Dodao je da se spremaju za proslavu uspjeha i da su građani izašli na izbore u rekordnim brojevima i da su pobijedili u zemljama u kojima to nijesu očekivali. Dodao je da su pobijedili u Floridi, Ohaju, Teksasu...

Tramp traži da se zaustavi prebrojavanje glasova

Istakao je i da su pobijedili u Džordžiji i Sjevernoj Karolini, i da tu Bajden ne može da ih stigne. Kako je rekao, najvažnije je da on vodi u Pensilvaniji sa velikim brojem glasova.

"Ovo je prevara američke javnosti, bili smo spremni pobijediti na ovim izborima i bili smo spremni za pobjedu. Ovo je velika prevara u našoj zemlji. Želimo da svo glasanje stane, ovo je zaista tužan trenutak. Pobijedićemo, a što se mene tiče već smo pobijedili", poručio je Tramp. On je poručio i da će se obratiti Vrhovnom sudu.

Glasanje završeno

Glasanje je završeno, zatvorena su i posljednja biračka mjesta na Aljasci.

I Nebraska Trampova, uskoro obraćanje

Donald Tramp osvojio je četiri, a Bajden jedan elektorski glas u Nebraski, navodi AP.

Nebraska je jedna od dvije države, uz Mejn, koja dijeli svoje elektorske glasove.

Tramp: Pokušavaju da pokradu izbore

Donald Tramp je predvidio u tvitu da će pobijediti na izborima i optužio je demokrate da pokušavaju da pokradu izbore.

"Nikada im to nećemo dozvoliti", poručio je Tramp i dodao: "Velika pobjeda za reizbor!"

Njegov tvit uslijedio je odmah poslije Bajdenovog kratkog obraćanja.

Tviter je Trampov tvit označio kao "potencijalno zavaravajući". 

Tramp osvojio i Floridu

Florida je često presudna država kada je trka neizvjesna kao noćas.

Osvajanje Floride Trampa ostavlja u trci za novi mandat. Da je izgubio Floridu, ne bi imao velike izglede za pobjedu.

Pobjedom na Floridi Tramp je "dobio" još 29 elektora i sada ima 174.

Tramp pobijedio u Ohaju i Ajovi

Predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp pobijedio je kandidata demokrata Džozefa Bajdena u saveznoj državi Ohajo, jednoj od najvažnijih za ishod izbora.

Ohajo ima naročit značaj na predsjedničkim izborima jer su stanovnici te države Srednjeg Zapada glasali za pobjednika na svim predsjedničkim izborima od 1900. godine, osim 1944. i 1960. godine.

Uz to, Ohajo ima i takoreći sudbonosan značaj za republikance pošto nijedan njihov kandidat za više od 150 godina postojanja stranke nije pobijedio na predsjedničkim izborima bez osvajanja te savezne države.

Uz Ohajo, agencija Asošiejted pres proglasila je pobjedu Trampa i u Ajovi, takođe jednoj od važnih država od kojih zavisi ishod izbora (swing states).

Tramp je uzeo i Montanu, što je bilo očekivano, a prethodno i 18 saveznih država u kojima se pobjeda republikanca nije dovodila u pitanje.

Pobjedom u Ohaju, Ajovi i Montani Tramp je "dobio" još 27 elektora i sada ima 145.

Njegov protivkandidat Bajden osvojio je Minesotu i Havaje, čime je "dobio" još 14 elektora i sada ima 223.

Minesota je bila smatrana mogućim poprištem bitke, iako je Bajden važio za favorita.

Bajden je prethodno osvojio 16 država i Distrikt Kolumbija.

Bajden: Ne gubite vjeru!

U obraćanju naciji Džo Bajden poručio biračima da ne gube vjeru i da će pobijediti. 

"Vjerijemo da ćemo dobiti ove izbore. Moramo biti strpljivi. Svaki glas se broji", poručio je on. 

Bajden je kazao da je ubijeđen u pobjedu u Arizoni i da je "u igri" da osvoji i Džordžiju, suprotno očekivanjima.

"Dobro stojimo u Viskonsinu i Mičigenu, a mislimo da ćemo pobijediti i u Pensilvaniji. Optimističan sam po pitanju ishoda", naveo je Bajden.

Zahvalio se na svakom pojedinačnom glasu.

Dimne bombe u blizini Bijele kuće, demonstracije u Portlandu

Veliki broj demonstanata okupio se na ulicama Vašingtona i Sijetla. Nedaleko od Bijele kuće došlo je do manjih incidenata, povremenog koškanja među okupljenima, a bačene su i dimne bombe.

Više hiljada demonstranata grupe "Životi crnaca su bitni" okupilo se u Portlandu.

“Svi izađite iz kuća na ulice, nema pravde, nema mira”, skandiraju okupljeni.

Protest je za sada miran.

A nešto ranije, policija u Šarlotu uhapsila je naoružanog muškarca, pristalicu Donalda Trampa, nedaleko od biračkog mjesta sa kojeg je ranije udaljen, javljaju mediji u SAD.

Džastin Dan je uhapšen pošto se sumnjalo da uznemirava birače. Na glavi je imao kapu sa natpisom: "Donald Tramp", a za pojasom skriveni pištolj.

U blizini Bijele kuće zapaljena i zastava. 

 Bajdenova Minesota, uskoro obraćanje

Televizijska mreža Foks izvještava da je Bajden dobio izbore u Minesoti, saveznoj državi iz koje su krenuli protesti zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda.

Minesota Bajdenu donosi 10 elektorskih glasova. U toj državi Bajden je osvojio 53, 09 odsto glasova, a Tramp 44,92.

Sa osvojenom Minesotom, Bajden ima 213, a Tramp 136 elektorskih glasova. Vodi se bitka oko još 189. Bajden najavio uskoro obraćanje.

Rezultati u nekoliko država će se čekati možda danima

Pensilvanija, Viskonsin i Mičigen u kojima trenutno vodi Tramp, mogle bi tek u narednim danima da objave rezultate. Demokrate, republikanci i aktivisti spremaju za moguće pravne bitke u ovim državama zbog kasnog prebrojavanja glasova putem pošte. 

Trampa podržao Ohajo i Teksas

Nedugo pošto je proglasila pobjedu Džozefa Bajdena u Arizoni, televizijska mreža Foks je za pobjednika izbora u Ohaju i Teksasu proglasila Donalda Trampa.

Kalifornija i Arizona za Bajdena

Očekivano, Džo Bajden je odnio pobjedu u Kaliforniji, državi koja je do 1992. godine slovila za jako uporište republikanaca.

Televizijska mreža Foks za pobjednika izbora u Arizoni proglasila Bajdena.

Florida na kontu Trampa

Donald Tramp je dobio izbore na Floridi, javlja televizijska mreža Foks. Bez pobjede u ovoj državi, predsjednik SAD bi praktično izgubio šanse za ponovni izbor u Bijelu kuću. Pobjeda na Floridi, Trampu donosi 29 elektorskih glasova.

Bajdenu Vašington i Oregon, Trampu Ajdaho

Demokratski kandidat za predsjednika SAD, Džo Bajden pobijedio je na izborima u saveznim državama Vašington i Oregon.

Tramp pobijedio u Ajdahu.

Borba za Sjevernu Karolinu i Ohajo

Tramp je pobijedio u Mizuriju (10 elektorskih glasova), a Bajden u Ilinoisu (20), javlja CNN.

Kako predviđa CNN, Tramp je pobijedio u Kanzasu (šest elektorskih glasova), Luizijani (8), Juti (6) i osvojio najmanje tri od mogućih pet elektorskih glasova u Nebraski. U Južnoj Karolini i Alabami, je osvojio ukupno 18 elektorskih glasova.

Bajeden je prema projekciji CNN-a pobedio u Nju Hempširu i osvojio četiri elektorska glasa, u Nju Meksiku prema procjenama CNN-a osvojio je pet elektorskih glasova.

Neizvjesna trka u još dvije "kolebljive države" - Bajden vodi u Sjevernoj Karolini, a Tramp u Ohaju.

Tramp do sada pobijedio u 13 država, Bajden u 11

Predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp pobijedio je u još pet saveznih država, a kandidat demokrata Džozef Bajden u još dvije.

Poslije pobjeda u osam država, Tramp je uzeo i Arkanzas, Sjevernu Dakotu, Južnu Dakotu, Vajoming i Luizijanu, navodi Asošiejted pres.

Bajden je poslije odbrane devet država pobijedio i u Njujorku i Nju Meksiku.

Nijedan od tih rezultata nije iznenađenje, pošto i Tramp i Bajden imaju snažnu podršku u državama koje su osvojili.

Tramp je tim pobjedama "skupio" još 26 elektora, a Bajden dodatna 34.

Predsjednik SAD sada ima 92 elektora, a Bajden 119.

Tramp pobijedio u još pet država, Bajden u još sedam, za sada bez iznenađenja

Predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp pobijedio je u još pet saveznih država, a kandidat demokrata Džozef Bajden u još sedam.

Tramp je uzeo pobjede u Alabami, Južnu Karolini, Misisipiju, Oklahomi i Tenesiju, navodi Asošiejted pres.

Bajden je odbranio Konektikat, Delaver, Ilinois, Merilend, Masačusets, Nju Džersi i Roud Ajlend.

Nijedan od tih rezultata nije iznenađenje, pošto i Tramp i Bajden imaju snažnu podršku u državama koje su osvojili.

Tramp je tim pobjedama "skupio" još 42 elektora, a Bajden dodatnih 69.

Tramp sada ima 66 elektora, a Bajden 85.

Tramp očekivano pobijedio u Zapadnoj Virdžiniji, Bajden u Virdžiniji

Predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp očekivano je pobijedio u saveznoj državi Zapadna Virdžinija, a kandidat demokrata Džozef Bajden u Virdžiniji.

Zapadna Virdžinija je tradicionalno republikansko uporište, u kojem je kandidat demokrata posljednji put pobijedio 1996. To je bio Bil Klinton.

Virdžinija od 2008. većinski glasa za demokrate, iako je do tada decenijama bila republikanska tvrđava.

Pobjedom u Zapadnoj Virdžiniji, Tramp je "skupio" još pet elektora, a Bajden dodatnih 13 pobjedom u Virdžiniji.

Tramp sada ima 24 elektora, a Bajden 16.

Tramp očekivano osvojio Indijanu i Kentaki, a Bajden Vermont

Predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp očekivano je pobijedio u saveznim državama Kentaki i Indijana, a kandidat demokrata Džozef Bajden u Vermontu.

To su prve savezne države u kojima je poznat ishod na predsjedničkim izborima u SAD.

Kentaki i Indijana su tradicionalna republikanska uporišta, a Vermont je jedna od najliberalnijih država, sklona Demokratskoj stranci.

Pobjedom u Kentakiju i Indijani, Tramp je "skupio" 19 elektora, a Bajden tri pobjedom u Vermontu.

Za pobjedu na izborima potrebno je osvojiti 270 od 538 elektora

Glasači se nijesu opredjeljivali direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već su birali elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.

Ministarstvo bezbjednosti: Nema znakova zlonamjerne sajber-aktivnosti

Agencija za sajber-bezbjednost pri Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti SAD kaže da na predsjediničkim izborima koji su upravo u toku, ima uobičajenih tehničkih poremećaja i rutinskih problema, ali ne i očiglednih znakova bilo kakve zlonamjerne sajber-aktivnosti.

Agencija za sajber-bezbjednost i infrastrukturu takođe kaže da je prerano za proglašavanje pobjede dok se birališta noćas redom tek zatvaraju sa istoka ka zapadu SAD, i predstoje dani i dani prebrojavanja glasova i overe rezultata.

FBI istražuje mašinske telefonske poruke glasačima da 'ostanu kod kuće'

Birači širom SAD primili su anonimne mašinske telefonske pozive uoči predsjedničkih izbora koji su u toku, s upozorenjem da "ostanu na sigurnom i budu kod kuće", a zvaničnici kažu da bi to moglo imati cilj da uplaši birače.

FBI istražuje porijeklo tih poziva, rekao je visoki zvaničnik Odjeljenja za državnu bezbjednost.

Kratki pozivi kompjuterizovanim ženskim glasom nijesu pominjali izbore, ali s obzirom na vrijeme, poruka je jasna, kažu građani, ne skrivajući da ih je to uznemirilo.

Izlazna anketa: Ekonomija i pandemija najvažnija pitanja 

Ekonomija i pandemija koronavirusa su najvažnija pitanja za polovinu američkih birača koji su glasali na predsjedničkim izborima, pokazala je izlazna anketa.

Prema izlaznoj anketi agencije Edison Riserč (Edison Research), 30 odsto birača izdvojilo je ekonomiju kao glavno pitanje kada su odlučivali kome da daju glas, a 20 odsto pandemiju koronavirusa, prenio je Rojters.

Četiri od 10 anketiranih birača smatra da se napori američke države na suzbijanju koronavirusa odvijaju "veoma loše".

Izlazne ankete se zasnivaju na ispitivanju birača po izlasku s biračkog mjesta.

Ishod izbora zavisi od nekoliko država

Predsjednik Evrpskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ocijenio je da će izbore presuditi tri, četiri države na sjeveru i na jugu SAD.

"Ukoliko Tramp bude osvojio Džordžiju, Sjevernu Karolinu, Floridu, igri je kraj. Ukoliko Bajden bude dobio čak jednu od te tri države, on će dobiti. Gore na sjeveru, ukoliko uspije da preuzme Pensilvaniju, Vinskonsin ili Mičigen. 2016 je tamo Tramp dobio", kazao je Radulović, gostujući u emisiji TVCG posvećenoj izborima u SAD.

On je ocijenio da je velika strateška greška Trampa što je, kako je ocijenio, faktički raskinuo veze SAD sa evropskim saveznicima i EU, koje su građene od kraja Drugog svjetskog rata.

Za bivšeg šefa diplomatije Miodraga Lekića, Tramp je neobična figura u cjelokupnoj američkoj istoriji koja je, uprkos nedostatku političkog iskustva, pokazala određenu hrabrost i individualnost sa potezima koji nijesu uvijek bili klasični.

"Svi znamo da je ekonomija u SAD veoma bitna. On dolazi iz ekonomije i tu nije amater sa svim uspjesima koje ima. Potrudio se raznim metodima da Amerikancima garantuje neke sigurnosti....Znamo filozofiju američkog života gdje se živi pragmatski i cijeni ekonomija i inicijativa i vjerovatno je Tramp kao uspješan biznismen dao inpuls i na tom planu", kazao je Lekić u studiju TVCG.

Florida jedna od ključnih država

Na razvoj događaja tokom noći znatno bi mogao da utiče ishod u Floridi, Arizoni i Sjevernoj Karolini, ključnim državama koje bi mogle relativno brzo da objave rezultate, izjavila je američka profesorka Mina Bouz (Meena Bose).

Bouz, profesorka Univerziteta Hofstra u saveznoj državi Njujork, rekla je da je teško predvidjeti kada će se znati da li je na današnjim izborima pobijedio predsjednik SAD Donald Tramp ili kandidat demokrata Džozef Bajden i dodala da će ishod možda biti poznat tek za nekoliko dana ili kasnije.

"Do 23.00 (5.00 po centralnoevropskom vremenu) znaćemo da li su izbori odlučeni. Ako ima odluke, onda je najvjerovatnije Bajden pobijedio. Ako nema, rezultat ćemo najranije znati u četvrtak ili petak, do kada nećemo imati konačne rezultate iz Pensilvanije i Mičigena", navela je Bouz.

Izborna noć može da bude duga, zavisno od toga koje će države biti u stanju da saopšte rezultate, rekla je Bouz u okviru onlajn programa Centra Stejt departmenta za inostrane medije (Foreign Press Center, FPC).

Do odlaganja objave rezultata moglo bi da dođe zato što je ove godine veliki broj Amerikanaca glasao unaprijed, veći nego ikada prije. Takođe, među 50 saveznih američkih država postoje velike razlike u pravilima oko brojanja takvih glasova.

Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije korona virusa, na izborima je unaprijed glasalo više od 99 miliona Amerikanaca, od kojih gotovo 64 miliona putem pošte, odnosno slanjem glasačkog listića u koverti ili ubacivanjem u posebne kutije postavljene za tu namjenu.

Bouz je kazala da se očekuje da će glasovi poštom činiti 50 do 70 odsto ukupnih glasova, dok ih je na izborima 2016. godine bilo oko 23 odsto.

Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, a dvije od kojih direktno zavisi rezultat izbora odlučile su da kao važeće prihvataju listiće koji stignu i poslije izbornog dana.

Pensilvanija prihvata glasačke listiće i tri dana po završetku izbora, dok je Sjeverna Karolina odlučila da će važeći biti svi glasovi koji stignu poštom do 12. novembra, pod uslovom da su poslati najkasnije danas.

Bouz je navela da glasovi iz Pensilvanije, Mičigena i Sjeverne Karoline mogu da budu nebitni ako bitka za Floridu bude riješena u izbornoj noći u Bajdenovu korist, ali da mogu da budu i presudni ako pobjednik ne bude bio poznat u narednih nekoliko dana zbog male razlike između Trampa i bivšeg potpredsjednika SAD.

Brojanje glasova datih unaprijed može da počne i prije izbornog dana u 17 saveznih država, među kojima su važne Florida i Arizona, rekla je Bouz.

Međutim, u 16 saveznih država brojanje može da počne prije zatvaranja birališta, ali ne prije izbornog dana, dok 17 država zahtijeva da brojanje glasova datih unaprijed počne tek po zatvaranju biračkih mjesta, dodala je Bouz.

Šest država, među kojima su Pensilvanija i Viskonsin, ne dozvoljava ni otvaranje koverata sa glasačkim listićima prije izbornog dana, navela je američka profesorka u okviru programa FPC "Virtuelna novinarska tura".

Kada sve navedeno uzmemo u obzir, rezultati za savezne države Florida, Arizona i Sjeverna Karolina mogli bi da stignu realtivno brzo po zatvaranju birališta, rekla je Bouz.

Uz Floridu, Arizonu i Sjevernu Karolinu, fokus će u izbornoj noći biti na još 10 država koje su poznate kao "kolebljive" (swing states) zato što u njima nije izvjesna pobjeda demokrate ili republikanca.

U te države spadaju i Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija, gdje je Tramp favorit, kao i Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Nevada, Minesota i Nju Hempšir, gdje i ankete i kladionice daju prednost Bajdenu.

Da bi ostao u Bijeloj kući, Tramp mora da pobedi u svim "kolebljivim državama" u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili izjednačen s Bajdenom (Florida, Sjeverna Karolina, Arizona) ili je favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija), ali uz to mora da zadrži i dvije od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) ili jednu od njih pod uslovom da nije Viskonsin.

Bajden, da bi postao predsjednik, uz očekivane pobjede u Nevadi, Minesoti i Nju Hempširu, mora da osvoji i Pensilvaniju i Mičigen i Viskonsin, gdje mu i ankete i kladionice takođe daju jasnu prednost.

Presudna država, kao i uvijek kada je trka neizvjesna, mogla bi da bude Florida. Ako Bajden osvoji Floridu, njegova pobjeda na izborima je gotovo izvjesna, dok je Trampu ta država potrebna za ostanak u trci.

Od ključnih država, birališta se u Džordžiji zatvaraju u 1.00 po centralnoevropskom vremenu, a u 1.30 u Sjevernoj Karolini i Ohaju.

U 2.00 glasanje se završava u Floridi, Pensilvaniji i Nju Hempširu, u 3.00 u Arizoni, Teksasu, Mičigenu, Viskonsinu i Minesoti, a u 4.00 u Ajovi i Nevadi.

Presudan uticaj desetak saveznih država posljedica je osobenosti američkog izbornog sistema, pošto ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji "skupi" najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podjele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Bouz je rekla da bi na odlaganje proglašenja pobjednika izbora moglo da utiče i osporavanje rezultata od dva izborna štaba.

"Izborni štabovi imaju pravo da ospore rezultate, to je uvijek mogućnost. To osporavanje može da ide od sudova savezne države do Vrhovnog suda, postoji mnogo mogućih scenarija", kazala je Bouz.

Navela je da mnogo zavisi od toga da li postoji jasna prednost jednog kandidata.

"Kada su potpuno usklađeni elektorski glasovi i ukupan broj glasova, tada je veoma teško ne priznati rezultate. Međutim, ako imamo situaciju da se dovodi u pitanje ishod u Floridi i Pensilvaniji, možda i u Teksasu, onda druga strana može da ospori rezultat. Što je veća razlika između kandidata, rezultate je teže oboriti ili prolongirati", dodala je Bouz.

Povodom medijskih navoda da će pristalice Trampa nasilno protestovati ako on ospori rezultate izbora, Bouz je rekla da vlast na nivou cijele države u načelu nije nadležna za javnu bezbjednost, ali da u slučaju prerastanja protesta u nemire savezna vlada može da interveniše u saradnji s guvernerima i da pošalje Nacionalnu gardu.

"To bi bio veoma nepredvidiv scenario. Očekivanje je da će države biti u stanju da sačuvaju javnu bezbjednost u toku glasaja i kasnije", kazala je Bouz.

Američka televizija CNN prenijela je da su stručnjaci Međunarodne krizne grupe (ICG) koja analizira nasilje širom svijeta, izdali upozorenje bez presedana uoči današnjih izbora u SAD.

U izvještaju na 30 strana, stručnjaci ICG su naveli da se oštro polarizovane SAD suočavaju s "nepoznatom opasnošću" u narednim danima.

"Iako su se Amerikanci navikli na određeni nivo gneva u izbornim kampanjama, oni se do sada nijesu suočili sa stvarnom perspektivom da bi aktuelni predsjednik mogao da odbaci rezultate izbora ili da bi moglo da dođe do oružanog nasilja", navodi se u izvještaju objavljenom prošle nedjelje.

ICG je navela nekoliko faktora koji bi mogli da dovedu do nasilja u toku, prije ili poslije izbornog dana, među kojima su bujanje dezinformacija i govora mržnje na internetu, nedavne kontroverze u vezi s rasnom nepravdom u SAD, jačanje oružanih grupa i mogućnost tesnog rezultata predsjedničkih izbora ili osporavanja glasova.

Za potencijalno nasilje grupa je unaprijed okrivila Trampa, navodeći da njegova "otrovna retorika i spremnost na konflikte radi ostvarenja ličnih interesa nemaju presedana u modernoj američkoj istoriji".