B.Č.J. [ N1 ]

STABILNOST U LIBIJI JOŠ JE DALEKO

Deset godina od Gadafijeve smrti

Deset godina otkako su libijski pobunjenici ubili diktatora Muamera Gadafija, sjevernoafrička zemlja još uvijek nije izašla iz spirale nasilja koju je izazvalo njegovo rušenje s vlasti.

Godinu dana dug prekid vatre i mirovni proces predvođen UN jedva su zataškali duboke podjele, a nije izgledno ni da će krizu riješiti predstojeći izbori, kažu analitičari.

Gadafi je vladao Libijom gvozdenom pesnicom pune 42 godine nakon državnog udara protiv monarhije 1969, prikazujući se kao revolucionar, arapski i afrički heroj dok je istovremeno nemilosrdno gušio svu opoziciju.

Godine 2011. svrgnut je u ustanku inspirisanim Arapskim proljećem i uz podršku NATO.

Pobunjenici su mu 20. oktobra te godine ušli u trag u njegovom rodnom gradu Sirtu, mučili ga i ubili na ulici, izloživši njegovo tijelo na pijaci.

Njegova smrt nije, međutim, donijela demokratiju ni stabilnost.

Umjesto toga, Libija se podijelila duž regionalnih i ideoloških linija, s cijelim nizom mafijaških milicija i njihovih stranih ‘mentora’ koji žele kontrolu nad naftom bogatom zemljom.

Prekid vatre dogovoren prošlog oktobra doveo je do imenovanja vlade nacionalnog jedinstva s mandatom da organizuje izbore.

Pa hoće li predsedničkim izborima predviđenim za 24. decembar i parlamentarnim izborima u januaru Libija napokon okrenuti stranicu decenija haosa?

„U odnosu na proteklih 10 godina, Libija je u puno boljoj situaciji”, rekao je Hamiš Kinear, analitičar istraživačkog instituta Verisk Maplecroft.

„Prekid vatre dogovoren u oktobru 2020. i dalje se drži, a vlada nacionalnog jedinstva i dalje je na vlasti kao jedina libijska vlada”.

„Ali libijska politička stabilnost sve je neizvjesnija”, rekao je.

„Idućih šest mjeseci pokazaće nam da li je mirno razdoblje koje je uslijedilo nakon proglašenja prekida vatre u oktobru 2020. bilo samo prilika za oružane frakcije da zaliječe svoje rane ili stvaran napredak prema političkom rješenju”.

Libijski naučnik Mahud Khalfalah takođe sumnja da će sami izbori dovesti do „definitivnog rješenja” krize.

Za to bi trebalo „prekinuti negativno strano miješanje u libijska unutrašnja pitanja, libijski birači trebalo bi da pokažu zrelost prilikom izbora svojih predstavnika, trebalo bi prevladavati plemenske i regionalne podjele i sve strane trebalo bi da prihvate rezultate izbora”, rekao je.

Ništa od toga se ne podrazumijeva.

Put prema biralištima popločan je žučnim raspravama o izbornim zakonima, najprije o predlogu zakona o predsjedničkim izborima koji izgleda kao da je namješten za kandidaturu vojnog vođe Halife Haftara.

Haftara preziru mnogi u zapadnoj Libiji, naročito nakon godinu dana duge ofanzive njegove Libijske nacionalne vojske s ciljem zauzimanja Tripolija, u kojoj su poginule hiljade ljudi prije nego su je u junu 2020. potisnule oružane grupe koje podržava Turska.

Kinear je upozorio da bi izbori sprovedeni po kontroverznom zakonu, bez šire podrške grupa na zapadu, mogli ponovno podijeliti Libiju na suparničke istočne i zapadne vlade.

„Rizik od toga bio bi izraženiji kada bi Haftar pobijedio na predsjedničkim izborima jer on je toksična osoba za oružane frakcije koje su branile Tripoli tokom neuspjele LNA-ine ofanzive”, rekao je.