А.М. [ RTS ]

ZAKOMPLIKOVANI ODNOSI

Švedska: Zašto je "obješen" Redžep Tajip Erdogan

Naglavačke obešjena lutka sa likom turskog predsjednika dodatno zakomplikovala odnose između Ankare i Stokholma, čije vlasti priželjkuju brzo učlanjenje u NATO. Turska je performans prokurdskih aktivista nazvala skandalom, dok vlasti u Stokholmu smatraju da je riječ o "sabotaži" procesa pridruživanja.

Na zadnjem sjedištu kombija ležala je lutka napravljena po liku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, koja je u poslednja 24 časa izazvala skandal međunarodnih razmjera i pogoršala odnose između Turske i Švedske. Švedski premijer je uzviknuo "sabotaža", šef turske diplomatije "skandal". Pošto je naglavačke obješena u Stokholmu, Erdoganova lutka je dodatno zakomplikovala ionako složen proces pridruživanja Švedske NATO-u.

Ukupno 200 eura koštao je performans švedskog umjetnika koji je dramatično uzdrmao odnose Švedske i Turske i pod veliki znak pitanja doveo težnje vlasti u Stokholmu da se priključe NATO paktu.

"Ovo je sabotaža usmjerena protiv švedskog pridruživanja NATO paktu", rekao je švedski premijer Ulf Kristerson, nedugo pošto su se na društvenim mrežama pojavile fotografije naglavačke obješene lutke napravljene po liku turskog predsjednika.

Jednako brzo reagovala je i Ankara, koja je po hitnom postupku otkazala posjetu predsjedavajućeg švedskog parlamenta Ulfa Kristensona turskoj prijestonici, dok je šef diplomatije Mevlut Čavošoglu performans u Stokholmu nazvao "skandalom".

"Ovo je rasistički čin i akt mržnje... Desilo se u centru grada, ispred opštine. Švedska snosi odgovornost od koje ne može pobjeći tako što će osuditi ovaj događaj... Očekujemo da Finska i Švedska ispune dogovore", rekao je Čavušoglu.

Dogovor o kojem je Čavšoglu govorio je trilateralni sporazum, potpisan prošle godine kako bi se prevazišle primjedbe Ankare na članstvo Finske i Švedske u Sjevernoatlantskom savezu. Za Tursku, ključne odredbe dokumenta odnose se na izručenje pristalica Radničke partije Kurdistana, koje vlasti u Ankari smatraju teroristima.

"Mreža solidarnosti sa revolucionarnim pokretima širom Kurdistana", kako su se nazvali akteri performansa u Stokholmu, kako navodi švedski Aftonbladet, žele da ostanu anonimni, navodeći da je akcija proizvela efekat koji su želeli.

"Obesili smo Erdogana ispred većnice kako bi izazvali reakciju i pokazali da Turska nije demokratska zemlja. U istinskoj demokratiji nikada ne bi bilo ovako histeričnih reakcija", rekao je švedskom dnevniku čovek koji je osmislio ovaj performans.

Vlasti u Ankari, pak, kurdsku mrežu solidarnosti, svrstavaju u terorističke organizacije, rame uz rame sa Radničkom partijom Kurdistana.

Turska je švedskim vlastima zamjerila i prethodnu akciju pristalica Kurda, kada su prošlog ljeta, na fasadu većnice, projektovali znamenja Radničke partije Kurdistana.

Najnovija akcija protivnika Turske, ili pristalica kurdskih organizacija, koštala je svega dvije stotine eura, koliko su plaćeni lutka, odelo i maska s likom turskog predsjednika.

Lutka je, poput leša Benita Musolinija u Milanu aprila 1945. godine, obješena naglavačke, što je prokurdski komitet protumačio kako poziv Erdoganu da "podnese ostavku kako ne bi završio na isti način".

Nedugo pošto je uklonjena s platoa u Stokholmu, švedski ambasador u Ankari pozvan je na hitan sastanak, na kojem mu je predočeno da su ovi događaji jasan dokaz činjenice da švedska ne ispunjava obaveze u borbi protiv terorizma.

Bijesno je reagovao i švedski ministar spoljnih poslova, Tobijas Bilstrom koji je na Tviteru napisao da je cio događaj "degutantan".

Švedska i Finska podijnele su, sredinom maja, zahtjev za članstvo u NATO-u, zabrinute zbog mogućih posljedica ruskog napada na Ukrajinu, ali se proces prijema ove dvije države zakomplikovao zbog odnosa prema Radničkoj partiji Kurdistana.

Mjesec dana kasnije, vlasti Turske, Švedske i Finske postigle su sporazum, koji Ankara smatra neispunjenim, posebno u djelu koji se odnosi na izručenje 70 osoba koje mahom zbog terorizma traže turski pravosudni organi.

Ionaku složenu situaciju zakomplikovali su i dodatni zaahtjevi Turske, koja je u proces rješavanja problema članstva Finske i Švedske diplomatski "uprela" i uklanjanje prepreka oko isporuke američkih borbenih aviona F-35, stavljenih na led kada je Ankara od Rusije kupila protivvazdušni sistem S-400.

Kako piše Vol stri džurnal, administracija predsjednika SAD, Džozefa Bajdena spremna je da od Kongresa zatraži da uoči posjete Čavušoglua Vašingtonu da zeleno svijetlo za prodaju 40 novih i modernizaciju još 79 turskih aviona F-16, te isporuku 900 projektila i 800 pametnih bombi.

Sudbina ovog zahtjeva, koji je do sada bio blokiran na zahtjev Grčke, zavisiće suštinski od turskog stava prema primanju Finske i Turske u NATO. Kongres, u istoriji, nije odbacio ni jedan ovakav zahtjev Bijele kuće.

Na sve to, blokada pristupanja ove dvije države NATO-u podigla je popularnost predsjedniku Erdoganu, pa analitičari smatraju da će rješenje ovog pitanja morati da sačeka ishod predsjedničkih izbora, koji će biti održani sredinom godine.

Vlasti u Stoholmu su pokušale da ubrzaju proces pošto su odobrile isporuke vojne opreme i ogradile se od aktivnosti kurdskih organizacija.