P. R. [ Beta ]

Razočaranje trgovaca u Grčkoj zbog slabe ljetnje rasprodaje

Među trgovcima maloprodaje u Grčkoj preovladava razočaranje zbog poluprazne kase tokom upravo završenih ljetnjih rasprodaja uz popuste od 30 do 40 odsto i to na svu robu u skoro polovini prodavnica.

Tako 40 odsto preduzetnika navodi da su, da bi privukli potrošače, iako su rasprodaje završene, primorani da održavaju niske cijene i "akcije", piše agencija ANA/MPE.

Vasilis Korkidis, predsjednik Trgovačke i industrijske komore Pireja, rekao je da jul i avgust nijesu potvrdili očekivanja da se poboljšava ukupna slika maloprodaje u prvoj polovini ove godine. Poslije približno dvije godine silaznog trenda, ove godine se do juna promet povećao na 19 milijardi eura, ali trend rasta je svega 2,5 odsto, dok je inflacija veća od tri procenta.
U stvari, dodaje on, isključujući sektore prodaje vozila, hrane i goriva, promet u drugom kvartalu je iznosio 6,87 milijardi eura, što je povećanje od svega 1,5 odsto, upola manje od inflacije.

"Procjene trgovačkih udruženja za većinu malih i srednjih maloprodajnih preduzeća na osnovu ljetnjih rasprodaja pokazuju da su u poređenju sa odgovarajućim periodom prošle godine blagajne trgovaca siromašnije jer je bilo manje kupaca zbog produženog talasa vrućine“, naglasio je on.

Korkidis procjenjuje da je "ovogodišnja prodaja istakla deficit raspoloživog dohotka građana, smanjenu kupovnu moć, manje spontanih kupovina i pad potrošnje po glavi stanovnika, što je 19 odsto ispod prosjeka EU".

Uz to je ove godine primjetno pomjeranje prometa i preraspodjela ljetnje potrošnje od približno sedam milijardi eura iz trgovine u usluge. To je srazmjerno smanjenju maloprodaje odjeće i obuće, kućnih potrepština, električnih aparata, nameštaja i drugog.

Grčki potrošači su ove godine tokom ljetnjih rasprodaja, umjesto robe, izabrali da kupe – odmore. Računi za stanovanje i porodično ljetovanje bili su na prvom mjestu, a zatim kupovina. U privatnom sektoru, redovan godišnji dodatak na plate za odmor od 1,6 milijardi eura uglavnom je otišao na karte i smještaj u turističkim destinacijama.

Istovremeno očekivanja potrošača su najmanja u posljednjih devet mjeseci. Prognoze potrošača o sopstvenoj finansijskoj situaciji za narednih 12 mjeseci pokazuju neizvjesnost, pri čemu skoro 60 odsto domaćinstava strahuje od manjih ili značajnih teškoća što će uticati i na njihove buduće kupovine.

Ukratko, ovogodišnji promet tokom rasprodaja bio je od 10 do 20 odsto manji od prošlogodišnjeg, a tamo gdje su rasprodaje donijele porast, kao što je elektronska trgovina, on je bio mali, jednocifren.

Zabrinjavajuće je što je najveći porast prometa u drugom kvartalu u poređenju sa odgovarajućim periodom prošle godine bio u maloprodaji polovne robe u prodavnicama – 36,7 odsto, naveo je Vasilis Korkidis.

Na kraju je Korkidis, predsjednik Trgovačke i industrijske komore Pireja, rekao da čak ni ljetnje rasprodaje nijesu uspjele da djeluju kao "protivotrov za skupoću" koja i dalje ozbiljno zabrinjava domaćinstva i negativno utiče na grčko tržište.

Institut za trgovinu i usluge Grčke konfederacije za trgovinu i preduzetništvo (ESEE) je nedavno predstavio rezultate svog nacionalnog istraživanja o toku ljetnjih rasprodaja, iz kojih se takođe vidi da dio preduzetnika želi da održi snižene cijene i ponude još neko vrijeme, kako bi privukli potrošače.

Zato je predsjednik ESEE Stavros Kafunis izjavio da "rezultati ljetnjih rasprodaja upotpunjuju seriju negativnih događaja na tržištu od početka ove godine".

Naveo je da je “60 odsto preduzeća zabilježilo pad prodaje, što odražava njihovu kontinuiranu nesposobnost da se oporave" i da su "izgubljena glavna uporišta – zimske rasprodaje, uskršnja sezona i ljetnje rasprodaje", te "ono što ostaje, pored slabog prometa, jeste zabrinutost hiljada malih, srednjih i veoma malih komercijalnih preduzeća šta će biti narednih mjeseci".

"Država mora da nastavi sa direktnim intervencijama, u suštini podržavajući preduzeća koja održavaju tržište i zaposlenost. Štaviše, vrijeme je da se ponovo preispita institucija prodaje na popust da bi imala pozitivan uticaj i na preduzeća i potrošače", kazao je on.

Institut je prenio da je čak 74 odsto preduzeća navelo da su im se operativni troškovi povećali za više od 10 odsto ove godine i da 67 odsto preduzetnika kaže da im nijesu nimalo pomogle državne mjere podrške zbog povećanja cijena i troškova energije.