- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
16. 10. 2025.
08:21 >> 08:21
1
Čitaj mi:
Svjetski dan hrane: Uprkos ratu, Ukrajina i dalje izvozi velike količine hrane
Ukrajina i dalje izvozi velike količine hrane, uprkos ratu, uništenim lukama i izgubljenim obradivim površinama, piše danas Dojče vele (DW) povodom Svjetskog dana hrane, 16. oktobra.
Plodna zemlja, ogromne obradive površine i istorija snabdijevanja imperija i svjetskih tržišta doprinijeli su ugledu Ukrajine kao „žitnice svijeta“.
Sa 41,3 miliona hektara obradivog zemljišta, od kojih su dvije trećine prekrivene – crnicom – najplodnijom zemljom na svijetu, Ukrajina ostvaruje visoke prinose uz relativno mali utrošak đubriva, navodnjavanja, radne snage i velikih mašina.
Žitarice iz Ukrajine hranile su Austro-Ugarsku, Rusko carstvo, Njemački Treći rajh i Sovjetski Savez. Poslije sticanja nezavisnosti 1991, Ukrajina je postala važan izvoznik hrane, naročito za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Aziju.
Na inicijativu UN, 16. oktobra se obilježava Svjetski dan hrane, a tu doprinos Ukrajine ostaje presudan. Na primjer, Svjetski program za hranu je 2023. nabavio 80 odsto svog žita iz Ukrajine, kako bi nahranio oko 150 miliona ugroženih ljudi.
Prema riječima Natalije Špigotske, analitičarke iz investicione kuće Dragon Capital iz Kijeva, prije invazije je oko osam odsto svjetskog izvoza pšenice, 13 odsto kukuruza i 12 odsto ječma dolazilo iz Ukrajine.
Ruski napad na Ukrajinu imao je u početku razorne posljedice ne samo na domaću privredu, već i na globalnu bezbjednost snabdijevanja hranom, navodi DW.
Ruske trupe su zauzele velike dijelove obradivog zemljišta, dok su pomorska blokada, raketni napadi i minirane vode gotovo potpuno zaustavili isporuke preko najvažnijeg izvoznog puta Ukrajine – Crnog mora.
Izvoz je u prva tri mjeseca 2022. opao za više od 90 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, što je dovelo do globalnog rasta cijena hrane i pogoršanja kriza gladi u zemljama koje zavise od uvoza.
Invazija je dovela do pada proizvodnje žita za skoro trećinu u sezoni 2022/23, pri čemu je 22 odsto obradivog zemljišta ostalo neobrađeno zbog ruske okupacije, mina i nedostatka radne snage.
Ipak, izvoz se brzo oporavio, pokazuju podaci američkog Ministarstva poljoprivrede.
Kremlj je optužen da je proizvodnju hrane pretvorio u ratno oružje. Tokom prve dvije godine rata, više od 300 poljoprivrednih objekata je oštećeno u ruskim napadima, a samo tokom 2022. ukradeno je više od 500.000 tona žita.
Tek u avgustu iste godine ukrajinskim oružanim snagama je pošlo za rukom da značajno potisnu rusku Crnomorsku flotu uz pomoć pomorskih dronova i zapadnih protivbrodskih raketa. Potapanje ruske „Moskve“ u aprilu bio je odlučujući udarac za Kremlj.
Godinu dana kasnije, svjetske cijene žita su se gotovo stabilizovale na nivo prije rata.
Inicijativa za izvoz žita preko Crnog mora, koju su u julu 2022. pokrenule UN i Turska, otvorila je tri ukrajinske luke i omogućila izvoz 33 miliona tona žita do jula 2023.
Tzv. „putevi solidarnosti“ EU, koji su koristili željezničke, riječne i drumske pravce kroz Poljsku, Rumuniju i Bugarsku, omogućili su da, uprkos ruskoj blokadi, skoro polovina ukrajinskog izvoza žita stigne do Evrope.
Zajedno, ovi napori su doveli do toga da je ukrajinski izvoz u sezoni 2023/24 ponovo dostigao oko 64 miliona tona, što je 75 odsto nivoa prije rata, i pomogao stabilizaciji globalne bezbjednosti snabdijevanja hranom.
Više od tri godine nakon ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i ishranu prognoziralo je da će se od jula 2024. do juna 2025. izvesti više od 60 miliona tona žita i uljarica, uključujući 15 miliona tona pšenice, 25 miliona tona kukuruza i 2,5 miliona tona ječma.
U septembru 2025. Ukrajina je ponovo zabilježila pad izvoza poljoprivrednih proizvoda za 38 odsto u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, što se djelimično pripisuje pojačanim ruskim napadima na crnomorske luke.
Ni prognoze za cijelu sezonu 2025/26 nisu optimistične: očekuje se da će ukrajinska žetva žita, zbog stalnih ratnih prekida, opasti za deset odsto i iznositi oko 51 milion tona.
Rad na njivi i dalje je izuzetno opasan. Wall Street Journal je prošlog mjeseca, pozivajući se na podatke ukrajinske vlade, izvijestio da je od početka rata u regionu Herson poginulo više od desetak poljoprivrednika, a preko 40 ih je povrijeđeno.
Коментари1
Остави коментар