Nikola Banićević

USPAVANA ZVIJER

Terorizam – prijetnja za sva vremena

Kada su u petak veče građanke i građani Moskve odlučili da poslušaju koncert u dvorani Krokus Siti Hol, nisu ni slutili da će biti mete stvaričnog terorističkog napada. Život je izgubilo 137 osoba, a broj stradalih na žalost može rasti. Svijet je prisustvovao još jednom terorističkom napadu u režiji ISIL i njegovog ogranka ISIL- K. Uspavana zvijer terorizma je ponovo probuđena, aktiviran je crveni alarm prožet strahom i neizvjesnošću. Bezbjednosno-obavještajni sektori zapadnih država su u stanju pripravnosti u cilju prevencije od mogućih terorističkih napada na drugim lokacijama.

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Piše: mr Nikola Banićević - predavač i doktorand na Humanističkim studijama, UDG na smjeru Međunarodna bezbjednost

Terorizam je bezbjednosna prijetnja bez granica i krivično djelo sa najrazličitijom skupinom motiva. U njegovoj biti leži potreba da se javnim i nasilnim prikazom dođe do proklamovanih ciljeva. Oni mogu biti politički, vjerski, etnički i socijalni. Teroristi korišćenjem nasilja u javnom prostoru šire strah i paniku, parališući svakodnevni život, uvodeći defetizam u društvenu zajednicu pogođenu napadom.

Napad u Moskvi izvela su četvorica pripadnika terorističke grupe ISIL–K, koji je ogranak ISIL-a. Njen puni naziv je "Islamska država Horasan", a ime je dobila po nazivu regiona koji se sastoji od djelova Avganistana, Irana i Turkmenistana. Kao teroristička grupa, pojavila se 2014. godine. Povezana je sa napadom na američke vojnike na aerodromu u Kabulu avgusta 2021. godine i napadom na rusku ambasadu 2022. godine u istom gradu.

Zašto je ISIL izvršio teroristički napad u Moskvi? Prvo 2015. godine Ruska Federacija podržala je u borbi protiv terorizma svog starog i provjerenog saveznika Siriju i time ojačala Asadov režim u borbi protiv ISIL. Tada je ova teroristička organizacija zvaničnu Moskvu proglasila za neprijatelja. Drugo ISIL–K saopštio je da vidi Rusku Federaciju kao protivnika svojih ideja.

Zašto vlast u Moskvi nije reagovala na upozorenja i informacije o mogućem terorističkom napadu, koje je zvaničnim kanalima dostavila CIA? Radi se o postupku “obaveze na upozorenje”, kao mehanizmu međunarodne bezbjednosti. Nepovjerenje potiče od generalnog stava zvanične Moskve prema politici SAD, posebno u svijetlu rata u Ukrajini.

Ruska strana takođe ne želi zvanično da prizna da je imala saznanja o terorističkom napadu dobijeno sa Zapada, koje nije shvaćeno ozbiljno. U oblaku prašine i terora, koji se nadvio nad Moskvom, ruska strana pokušala je da napad poveže sa Ukrajinom. Razlog je skretanje pažnje svijetske javnosti na Rusku Federaciju, kao žrtvu i pokušaj prebacivanja djela odgovornosti na ukrajinsku stranu.

Izgubljena je još jedna bitka u globalnom ratu protiv terorizma. Danak su platili građanke i građani Moskve, svojim životima. Vrijeme koje je pred nama treba iskoristiti za obnavljanje saradnje među ključnim globalnim partnerima u borbi protiv terorizma. Nepovjerenje sistema i egoizam pojedinaca ne smiju stajati na put kolektivnom i efikasnom odgovoru na najveći bezbjednosni izazov današnjice. U suprotnom svijet će nastaviti da govori o tragičnim posljedicama i izgubljenim prilikama za život.