- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
27. 05. 2020.
13:30 >> 13:42
3
U IZDAVAŠTVU OKF-A
"Crnogorske poetese" Bogića Rakočevića
Nova knjiga crnogorskog književnika, antologičara i estetičara Bogića Rakočevića "Crnogorke poetese" izašla je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma, i ukazala na postojanje autentičnog (identitetskog) ženskog stvaralaštva u Crnoj Gori.
"Izuzetan broj poetskih ostvarenja pjesnikinja različite dobi istoriografije Crne Gore započinje sa Jelenom Stracimirović-Balšić (1370-1443) obavezuje nas da se to ne samo istakne, nego i da se na jednom mjestu prikaže. Ovaj izbor ženske poezije motivisan je potrebom za revalorizovanjem mjesta, uloge i značaja ženske poezije u okviru naše savremene (crnogorske) književnosti i popularne kulture i potrebom da se književno stvaralaštvo žena promoviše na kompletan način i iz pera jednog od najboljih crnogorskih antologičara koji je ovaj izbor napravio vrlo brižno", ističe Božidar Proročić.
Samo proučavanje Rakočevića ženske poezije u crnogorskoj kulturi, kako naglašava, jeste da su pjesnikinje na određeni način bile zapostavljenje zbog dominacije pjesnika koji su uvijek težili da budu u sferi svih aktuelnih kulturnih perioda.
"U samom prezentovanju poetesa Crne Gore, Rakočević u ovoj panorami započinje svoje istraživanje već od XIV vijeka pokazujući konstantnu aplitudu rasta crnogorskih poetesa do današnjih dana. Osobenost stvaralaštva ovih pjesnikinja predstavlja njihov istančani osjećaj da one budu istaknute kao svojevrsni reprezenti moderne, urbane, humanističke misli rasterećene od bilo kog oblika patrijahalizma kakarkterističnog za druge kulture. U panorami hronološkim redom ističu se autorke: Jelena Stracimirović-Balšić, Ana Marija Marović, Olga Jovanović, Nevenka Bajković, Milijana Komatina, Ružica Orešković, Bosiljka Pušić, Vjera Vukšić-Vitošević, Stanka Brajović, Slavka Daković, Branka Bojanić, Darinka Jevrić, Nevenka Radunović, Vjera Vujović, Jovanka Vukanović, Vera Primožić, Jasna Č. Vuković, Nada Pavićević, Vjera Bojanić, Čedomila Vujošević-Đurđić, Branka Radusinović- Milošević, Ružica Živaljević, Milica Kralj, Lidija Vukčević, Borka Smolović, Dubravka Velašević, Lidija Radenović, Višnja Kosović, Dubravka Jovanović, Slavka Klikovac, Mira Popović, Vesna Raonić-Simunović, Olivera Doklesić, Smiljana Radusinović, Sonja Živaljević, Mirsada Bibić-Šabotić, Nataša Žurić, Ljiljana Čejović-Pavićević, Suzana Lola, Isidora Damjanović, Lena Ruth Stefanović, Jelena Nelević, Mara Radović, Stanka Rađenović, Dragana Mrkić, Sanja Martinović, Jovanka Uljarević, Svetlana Kalezić-Radonjić, Lala Bahović, Tanja Bakić, Dragana Tripković, Rebeka Čilović, Anđela Radovanović, Šejla Hoti, Fljutur Mustafa, Dijana Tiganj, Amina Kuč, navodi se u osvrtu Proročića.
Коментари3
Остави коментар