TRI NOVA NASLOVA SEKULOVIĆA

O ukidanju CPC i "Prosvjetnog rada", besjede o Njegošu

Publicista i novinar Goran Sekulović skrenuo je pažnju crnogorske javnosti tokom prošle godine sa tri naslova, u kojima se bavi crnogorskim prosvjetnim izdavaštvom, položajem Crnogorske pravoslavne crkve, kao i tekstovima poznatih književnika, istoričara i publicista o Njegošu i njegovom djelu.

U zborniku "Njegoš naš nasušni" u izdanju "Društva za očuvanje crnogorske duhovne baštine" (DOB), objavljene su besjede iz serijala predavanja, odnosno tekstovi, podaci i dokumenti iz aktivnosti tokom 20-godišnjeg postojanja i djelovanja Društva.

Predavanja "Njegoš naš nasušni" su organizovana povodom 170 godina od pojavljivanja Njegoševog "Gorskog vijenaca".

U knjizi su, između ostalih, objavljeni tekstovi o Njegoševom stvaralaštvu, filozofiji, dramskom pristupu, složenosti njegovog stvaralaštva, Novaka Kilibarde, Milorada Nikčevića, Dušana Ičevića, Čedomira Bogićevića, Branislava Marovića, Slobodana Vukićevića, Sretena Perovića, Marjana Maša Miljića, Borislava Cimeše i dr.

O položaju Crnogorske pravoslavne crkve u posljednjem vijeku, Sekulović piše u "Sto godina ukinuća crnogorske pravoslavne crkve".
Prošle 2020. navršilo se 100 godina od donošenja odluke regenta -kralja Aleksandra Karađorđevića o ukidanju autokefalne CPC. Način i legalnos te odluke Sekulović preispituje kroz mnoštvo istorijskih dokumenata, ukazujući vijek kasnije na neupitnost postojanja i autokefalnosti CPC.

U trećoj knjizi Sekulović se bavi, kako ističe, ostavštinom za budućnost, odnosno radom i ukidanjem "Prosvjetnog rada" onakvog kakav je postojao decenijama, kao jedinog časopisa povećenog prosvjetnim radnicima i njihovom zalaganju na očuvanju, između ostalog, i kulturnog i društvenog identiteta.

Kako je isticalo više od 200 uglednih intelektualaca iz zemlje i inostranstva, ukidanje i svođenje na bilten, jednog prosvjetnog glasila koje je posljednjih nekoliko godina počelo da razgrće brojne zablude Crnogoraca u vezi sa vlastitom istorijom, jezikom, te ukupnim crnogorskim identitetom, je nedopustivo, jer bez opstanka i unapređnja tog glasila ne može biti ni unapređenja i napretka čitave Crne Gore.

Autor ističe da je "Rat za Prosvjetni rad i crnogorski identitet", rat za čisti crnogorski prosvjetni i ukupni identitetski obraz, za opstanak jedinog prosvjetnog i nastavničko-učeničkog glasila u zemlji.

Naslov "Rat za Prosvjetni rad i crnogorski identitet- kulturocid anticrnogorstva", obuhvata dokumenta od 2012 . do 2017. godine, a štampana je povodom 70. godišnjice "Prosvjetnog rada", 130. "Prosvjete" i 180. godišnjice "Grlice".