BROJNI ZAHTJEVNI PROJEKTI

Kulturna dobra čekaju usvajanje budžeta

U protekle tri godine Centar za konzervaciju i arheologiju radio je na više od osamdeset projekata zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Ove godine čekaju usvajanje budžeta i zeleno svjetlo nadležnih za makar dio predloženih arheoloških istraživanja i projekata sanacije.

Za najvažnije urbane cjeline, Žabljak Crnojevića, Duklju, Brskovo, Risan izdvajalo se godišnje do 350 hiljada eura, za manje važne i do 80. Spasavalo se što se može. Zahtjevni projekt i ove godine su brojni.

“Mi smo u period kada je bilo vrijeme za konkurse, kraj avgusta, početak septembra prošle godine, konkurisali na program zaštite sa 52 projekta, računajući manje, veće, one koji su u kontinuitetu, međutim taj program je van snage. S tim što očekujemo da će se ipak dio tih projekata usvojiti, te da ćemo nastaviti sa radom”, kazala je direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović.

Nerealno je očekivati, kaže Brajovićeva, da svi projekti budu odobreni.

“Ne računam da će biti svih tih 50. Svakako nikad ne računamo na ukupan broj sa kojim konkurišemo, obično to bude negdje oko 60 70 % projekata odobrenih od onih sa kojim konkurišemo”, navodi Brajović.

Iako je u Centru za konzervaciju i arheologiju najveća snaga kadra Crne Gore kriza struke je, kaže, vidljiva.

“Imamo najviše konzervatora. Ali prosječna starost je preko 50 godina, što znači da to ukazuje na nekakav vid odumiranja struke”, ističe Brajović.

Ni arheologa nemaju previse, antropologa i etnologa još manje a posla koji ne trpi improvizacije i brze intervencije je mnogo. Spisak je poduži. Samo sakralnih kulturnih dobara imamo oko 1000 i svaki je priča za sebe, dio istorijskog i kulturnog mozaika Crne Gore.