B. Babović

PREDSJEDNIK ULUCG ZA PORTAL

Problem malo novca, ali i nedostatak strategije razvoja kulture

Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Igor Rakčević ističe za Portal RTCG da nepostojanje tržišta i pravih podsticaja u vidu državnog otkupa umjetničkih radova ili pokrivanja troškova produkcije novih projekata, ne daje dobru sliku o današnjem položaju umjetnika u našoj sredini. Novac za kulturu ne dijeli se ravnomjerno pa, kako kaže, neki umjetnici imaju višestruke prihode, na drugoj strani preostala većina stvaralaca kuburi i sa osnovnim uslovima za život, a tek za stvaralaštvo. Rakčević podsjeća da je kultura složen sistem i da osim manjka novca ozbiljan nedostatak predstavlja i nepostojanje dugoročne strategije razvoja kulture.

Rakčević naglašava da Udruženje likovnih umjetnika (ULUCG) nedovoljno pomaže mlade umjetnike, te da su za to višestruki razlozi.

"Razlozi se mogu očitati kroz dvije kolone. Jedna je dosadašnja neprepoznatost Udruženja od donosioca odluka kao potencijalnog katalizatora stvaralačke energije mladih umjetnika, pa se tako i ono samo nalazi u nezavidnom materijalnom položaju, što je uostalom dio opšteg tretmana umjetnosti u društvu. Drugi korpus razloga je vezan za nedovoljno interesovanje samih umjetnika. Činjenica je da se ovo vrijeme opšte privremenosti i površnosti reflektovalo na mlade i to posredstvom obrazovnog sistema, neutemeljenja institucija i na kraju sveprisutne društvene letargičnosti", navodi Rakčević.

ULUCG opstaje zahvaljujući solidarnosti i volontarizmu, to se mora mijenjati

Brojne aktivnosti Udruženja se realizuju kroz solidarnost, koja je, kako ističe, ključna riječ u kreativnom sektoru, volonterizam i entuzijazam.

"Nedostatak ovih principa djelovanja bi u ovakvim okolnostima značio naš nestanak. Naravno, ovi principi ne rješavaju pitanje realnih materijalnih troškova. Već godinama Udruženje svoj minimum funkcionisanja pokriva kroz konkurs za NVO. Novac dobijen na ovim konkursima se, pored organizacije Tradicionalne izložbe, koristi i za pokrivanje velikog dijela materijalnih troškova kao što su: struja, voda, komunalije, knjigovodstvene usluge, porezi, honorari i ostali realni troškovi. Jasno je da sredstva prihodovana po tom osnovu nijesu adekvatna potrebama Udruženja i ne daju mogućnost razvoja projekata i obavljanja naše suštinske misije, a to je podrška likovnim umjetnicima i razvoj kulture i likovne umjetnosti. Krajnje je vrijeme da se primijene drugačiji mehanizmi podrške Udruženju. Nadam se da će se to uskoro i desiti", naglašava Rakčević.

Podršaka umjetnicima kroz "Online Art market"

Kako dodaje ULUCG se trudi da uradi koliko je u njegovoj moći. Motivisano potrebom povećanja vidljivosti aktera iz oblasti likovnog i primijenjenog stvaralaštva i kreativnih industrija pokrenulo je i platformu "Online Art market".

"Cilj projekta je poboljšanje socijalnog statusa umjetnika, pogotovo mladih, kroz otvaranje šireg tržišta i sistematičniji plasman umjetničkih djela. Platforma nudi profilisanu prezentaciju crnogorskih umjetnika i njihovih kataloških zbirki i mogućnost prodaje i kupovine umjetničkih djela i proizvoda. Ovim projektom crnogorskoj kreativnoj sceni smo ponudili alternativni i globalni vid plasmana umjetnina i tu imamo konkretne rezultate", ističe Rakčević.

Nedavno je raspisan i konkurs za projekat "Vidim umjetnika! Slutim bolje društvo" koji je, kako ističe, još jedan konkretan vid podrške mladim umjetnicima.

"Predmet konkursa je odabir umjetnika i likovnih rješenja koji bi učestvovali u projektu koji ima za cilj promociju savremene umjetnosti u javnom prostoru kao mehanizma podrške mladim crnogorskim umjetnicima. U vremenu kada izlagačka aktivnost postaje nedostatna ili ukazuje na ozbiljnu disproporciju između uložene energije i vidljivih rezultata, koncepcijskih stavova, pitanja atraktivnosti ili izuzetnosti, postavlja se pitanje održivosti klasičnog izlagačkog koncepta", navodi on.

Objašnjava da Selekcija I podrazumijeva odabir deset umjetnika. Njima će biti producirano i predstavljeno djelo na fasadi Umjetničkog paviljona ULUCG u Podgorici, producirana i predstavljena lična umjetnička video promocija. Umjetnici iz ove selekcije će biti uključeni u rad panela 'Položaj nezavisne kulture i njenih sudionika u Crnoj Gori – reset ili enter?' na kojem će biti u mogućnosti da se izjasne i direktno utiču na svoj i položaj grupacije kojoj pripadaju. Selektovani umjetnici će ostvariti pravo na autorsku nadoknadu za djelo.

Selekcija II će obuhvatiti umjetnike koji su prošli osnovnu selekciju. Djela ovih umjetnika će biti izložena u Umjetničkom paviljonu u formatu grupne izložbe uz prateću digitalnu promociju djela i njihovih autora.

Napominje i da je projekat uspješno rangiran na raspisu "OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE" kojeg sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

"Konkurs je bio otvoren za mlade umjetnike, uključujući i studente umjetničkih fakulteta. Javilo nam se tridesetak umjetnika, što dovoljno govori o slabom učešću i nedovoljnoj zainteresovanosti mladih za umjetničke programe, ali i ozbiljne društvene teme", napominje Rakčević.

Sjedočimo silaznom ciklusu u kulturi

Predsjednik ULUCG napominje da kultura svoju afirmaciju doživljava ciklično i u tom smislu, posmatrajući globalni diskurs, ovo je jedan od njenih silaznih ciklusa.

"Nedostaju razuđeni mehanizami uz pomoć kojih ćemo namjenski generisati kvalitetan kulturni proizvod i ujedno ga ponuditi u skladu sa prihvaćenim standardima. Zbog toga imamo kulturni proizvod koji je u rijetkim segmentima regionalno ili međunarodno konkurentan i adekvatno promovisan. Ovaj problem se diseminira kroz rad visokoškolskih ustanova čije djelovanje i razvoj ne prati aktuelne društvene procese i mijene, na taj način ne isporučujući znanja i sposobnosti prema ciljnoj grupi potrebna za njeno usmjerenje ka digitalnim, komunikativnim i tržišnim datostima savremenog društva. Sve ovo pogoduje održanju kontinuiteta klijentelističkog sistema u kulturi i umjetničkoj edukaciji koji decenijama vješto maskira slabosti i guši kompetitivnost kulturno – umjetničke produkcije i njenih nosilaca", naglašava Rakčević.

Neophodno je, kako kaže, da prepoznamo da je kultura, uz obrazovanje, naš najveći resurs.

"Treba strateški razvijati ova dva nepotrošiva i održiva resursa. S druge strane, prostor je i te kako potrošiv, to sve više uviđamo. Razumijevanje pokretačkog i razvojnog karaktera kulture i umjetnosti su osnova za unapređenje društvenog ambijenta. Prije svega je neophodno uspostaviti i poštovati kompetitivne principe koji se zasnivaju na znanju, sposobnosti i rezultatima, ali i pravu i pravičnosti. Pravo je očekivati da se na tim principima cijene rezultati institucija i pojedinaca u kulturi i umjetničkom obrazovanju i u tom smislu djeluje", naglašava Rakčević.

Neophodne strategije i razvoja i podrške umjetnicima

On ističe da je kultura složen sistem koji je kod nas razvijen u zadovoljavajućoj mjeri. Međutim, malo se radi na održivosti tog sistema i na dalekosežnoj strategiji njegovog razvoja.

"Neophodno je osmisliti i sprovoditi strategije podrške koje će potencirati participativnost samih umjetnika, ali i insistirati na rezultatima. Jednostavno, institucije treba da pruže mogućnost za rad i afirmaciju, ali i da upravljaju rezultatima u smislu njihove promocije i valorizacije", ističe predsjednik ULUCG.

Moj cilj je da napravim uspješan kreativni ambijent

Rakčević je nedavno imenovan i za direktora Direktorata za kapitalne investicije i kreativne industrije u kulturi pri Ministarstvu kulture.

Kaže da su njegovi planovi vezani za osnovni motiv njegovog djelovanja, a riječ je o ostvarivanju uspješnijeg kreativnog ambijenta za kulturu i njene djelatnike.

"Nadam se da će mi novi okvir omogućiti značajnije rezultate. Očekujem da će mi ova pozicija i administrativna infrastruktura kao njena podrška, obezbijediti značajnije učešće u kreiranju procesa i razvoja sektora. Insistiraću na punom doprinosu kroz svoj novi angažman. Aktuelna izrada Nacionalnog programa razvoja kulture treba da identifikuje rezultate dosadašnjih ulaganja u oblast. Neophodno je istražiti strukturu direktnih korisnika, uvezati kapacitete, osmisliti i pripremiti programe koji će uključiti relevantne aktere i na taj način doprinijeti uspješnijoj valorizaciji postojeće i planirane infrastrukture, poput kreativnih habova", naglašava Rakčević.

Prostora za unapređenje stanja vidi, između ostalog, u kreativnim habovima koji predstavljaju dobru infrastrukturu, osmišljenu da umjetnicima obezbijedi uslove za rad, socijalizaciju, razmjenu i sticanje iskustava.

"Umrežavanje kreativnih potencijala sa realnim potrebama društva, pogotovo privrede, može brzo dati valjane rezultate u oba smjera. Osnovni preduslovi su kompetitivnost, solidarnost i usmjerenost na rezultate. To važi za institucije, podjednako kao i za same umjetnike", navodi on.

U tom dijelu kao i u drugim planovima, smatra da je pomoć i podrška evropskih fondova jako značajna.

"Ovaj vid podrške predstavlja decentralizovani princip koji pomaže strateški utemeljene projekte na evropskom nivou. Crnogorski kulturni radnici i kreativci imaju otvorene mogućnosti apliciranja, kao i obezbijeđeno sufinansiranje koje ovakvi projekti predviđaju, to je velika stvar. Problem predstavljaju nedovoljni kapaciteti za pisanje projekata koji su evidentni u privatnom i u javnom sektoru", napominje Rakčević.