Сара Шкулетић / Милица Кашћелан

ANDRIJA MUGOŠA ZA PORTAL

Publika malo zainteresovana za domaću kinematografiju

Filmska ostvarenja studenta master studija Filmske i televizijske režije (FTV režije) na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) na Cetinju, Andrije Mugoše, prikazana su na smotri studenskih filmova u Crnogorskoj kinoteci. Svijetu režije privukla ga je strast prema filmu, koju je počeo da gaji još u djetinjstvu, a proces stvaranja nečega od nule i mogućnost slobodnog oblikovanja misli i stavova u filmsku cjelinu, zadržali su ga unutar umjetničke sfere.

"Oduvijek sam htio da stvaram filmove, samo mislim da sam stekao svijest o tome godinu dana nakon srednje škole“, priča Mugoša.

Temelj filmskog ostvarenja predstavlja pažljivo odabrana tema koju režiser pronalazi u skladu s društvenim okolnostima.

"Ono što je zajedničko većini mojih dosadašnjih radova jeste da se trudim da oni u sebi imaju društveno-angažovanu temu. Ako je moj film promijenio svijest makar jednom gledaocu i natjerao ga na razmišljanje, po meni je to onda uspješan projekat“, konstatuje mladi režiser i dodaje da je cilj doprijeti do što brojnije publike i ukazati na postojanje određenog problema na zanimljiv način.

Što se daljeg procesa rada na filmu tiče, Mugoša objašnjava da je pisanje konačne verzije scenarija često izazovna faza. Nakon okupljanja autorskog tima i odabira glumačke postave, slijedi mukotrpniji dio koji podrazumijeva prikupljanje finansijskih sredstava putem konkursa i privatnih fondova.

Andrija Mugoša je autor šest studenskih kratkometražnih igranih filmova, među kojima su „Praskozorje“, „Rikverc“ i „Ječam žela“. Kako bi sebi što jasnije definisao neke stvari koje se tiču filmskog jezika, mladi reditelj se trudio da svakom svom radu pristupi na drugačiji način.

"Period studiranja na akademiji služi da se studenti kao budući autori profilišu. Tu su da razvijaju kreativnost, eksperimentišu, uče, igraju se i pronađu svoj filmski izraz, odnosno stil“, poručuje on.

Mugoša izdvaja kreativnost i istrajnost kao neke od kvaliteta koje režiser treba da posjeduje.

"Reditelj takođe mora da bude dobar menadžer i psiholog. Njegov je zadatak da što bolje iskomunicira kreativnu ideju sa svojim saradnicima i bez razvijene emocionalne inteligencije taj posao zna da bude dosta težak“, obrazlaže Mugoša.

Mladi režiser smatra da domaća publika nije u zadovoljavajućoj mjeri zainteresovana i upoznata sa radom crnogorske kinematografije.

"Iako je naša filmska scena još u 'povoju', interesovanje za crnogorske filmove u bioskopima je vrlo loše. Gotovo da ne postoji tržište, a ni tražnja“, ističe naš sagovornik.

Rješenja za ovaj problem Mugoša pronalazi u popularizaciji filmske umjetnosti putem društvenih mreža kako bi se targetirala mlađa publika.

"Mislim da je podržavanje autorskih filmova, kao i onih komercijalnih, od jednake važnosti za funkcionisanje sistema, jer prvi pronalaze put ka inostranoj, festivalskoj publici, dok bi drugi lakše našli put do domaće publike i služili za formiranje kritičke mase, odnosno potencijalnog tržišta“, pojašnjava Mugoša.

Zbog slabo razvijene industrije, Mugoša navodi da su mladi autori koji žele da rade i napreduju u struci, često prinuđeni da posao pronalaze van Crne Gore.

"Ono na šta svi budući studenti i reditelji treba da budu spremni jeste činjenica da je filmska industrija u Crnoj Gori još u ranoj fazi. Fondovi su ograničeni i nerijetko mali broj projekata bude podržan. Strpljenje i istrajanost je nešto što moraju da imaju ukoliko žele da se bave ovim poslom“, zaključuje Mugoša.