Anka Radović [ TVCG ]

PORAZNI PODACI

Nikšićani rijetko idu u pozorište, trećina ne čita knjige

Mladi sve rjeđe idu u pozorište, muzeje ili galerije - pokazuje istaživanje iz Nikšića. Skoro 80 odsto mladih nikada nije pogledalo pozorišnu predstavu.

Zato se opravdano postavlja pitanje - da li odgovornost za ovakve rezultate leži u mladima, ili pak u institucijama koje ne misle dovoljno o kulturnim potrebama mladih ljudi?

U godinu u koju smo tek zakoračili, ulazimo sa poražavajućim rezultatima istraživanja o kulturi i mladima: istraživanje koje su sproveli Opstina i UNDP pokazuje da mladi Nikšićani rijetko ili nikada ne provode svoje slobodno vrijeme posjećujujuci kulturne događaje.

Trećina ispitanika ne ide u bioskop i ne čita knjige, veliki je procenat onih koji ne idu na koncerte i svirke, a njih 80 odsto nije bilo u muzeju, galeriji i pozorištu.

No, nije samo Nikšić u problemu. Ako smo svjedoci da se o kulturi u Crnoj Gori godinama ne razmišlja sistemski, jesu li na ovakvi rezultati iznenađenje?

Sociolog Ivan Radojičić kaže da rezultati istraživanja ne predstavljaju neko veliko iznenađenje.

"Grad Nikšić i građani Nikšića trpe devastaciju vec tridesetak godina, a posljednjih tri godine je veliko finale kulturne, građanske i svake druge devastacije", smatra on. 

Prema riječima profesora Univerziteta Crne Gore Vuka Vukovića, pitanje je šta institucije kulture, pogotovo javne institucije kulture u Crnoj Gori nude mladima.

"Da li su ti programi prilagođeni onome što su kulturne potrebe mladih? Za ovakve rezultate istraživanja odgovorni su i mladi ljudi kojima fali inicijative ili energije, ali i institucije koje moraju imati odgovor na to", naveo je on. 

Radojičić tvrdi da da mladi ljudi u našoj državi nemaju preduzetnički duh.

"Ne prepoznaju ga, a ne prepoznaju ni start up-ove. Mladima u Crnoj Gori vrhunac kreativnosti i zadovoljštine leži u tome da se zaposle u institucijama države, odnosno da ne rade ništa, a da primaju platu za to. To je nešto sa čime moramo da se suočimo", naveo je on. 

Kako kaže Vuković, kulturi u Crnoj Gori se povećuje jako malo sistemskog razmišljanja.

"Kultura je nešto čemu se obično pristupa ad hok. Određena rješenja kulturno-umjetničke produkcije nijesu uvijek u skladu sa onim što bi trebalo da bude ciljna publika. Kulturne potrebe i startegija institucija kulture ključne su riječi o kojima moramo razmisliti", zaključio je Vuković.