PRISTUPI

Kako se danas liječi rak dojke

Liječenje raka dojke gotovo uvijek podrazumijeva hirurški zahvat i godinama žene su jedino mogle da biraju izmedju toga da li će im biti uklonjena cijela dojka ili njen, rakom zahvaćen dio. Sada, novi medicinski pristupi dramatično mijenjanju način na koji se operacije izvode i pružaju ženama više opcija, brže tretmane, manje ožiljke i posljedice.

Sve to dovelo je do stvaranja nove specijalizacije u svijetu, takozvane "onkoplastične" hirurgije koja kombinuje onkologiju koja se fokusia na liječenje raka i plastičnu hirurgiju, koja liječi posljedice operacija.

Izgled je veoma važan i pomaže ženi da se oporavi i psihički kao i fizički, rekla je AP-u dr Diana Atai, vodeći hirurg u Kaliforniji i član odbora direktora Američkog udruženja hirurga za dojke. 

Pažnju medija danas je izazvala poznata holivudska glumica Anđelina Džoli, otkrićem da je uradila preventivnu mastektomiju (odstranjivanje dojki), jer ima genetske predispozicije da dobije rak dojke. Njena odluka šokirala je javnost,ali i skrenula pažnju na bolest od koje godišnje umre na hiljade žena. 

Sve više žena sada odlazi na hemioterapiju ili terapiju hormonima prije hirurškog zahvata, kako bi se tumori smanjili dovoljno da se izbjegne mastektomija i uradi operacija očuvanja dojke. Sve manje limfnih čvorova se uklanja pri kontrolama, čime su žene pošteđene bolnih oticanja ruku godinama kasnije. 

Novi načini rekonstrukcije dojke učinili su mastektomiju danas prijemčivijom nekim ženama. Sve više njih se odlučuje i na hitnu rekonstrukciju koja podrazumijeva ubacivanje implanta istovremeno sa odstranjivanjem raka, umjesto da godinama kasnije odlaze na nekoliko rekonstruktivnih operacija. Koža i bradavice sve češće bivaju sačuvani za što prirodniji izgled. 

Pojedini ljekari eksperimentišu sa operacijama tumora kroz rezove u pazušnim jamama kako bi izbjegli ožiljke po grudima. Postoji i takozvana "zlatokosa" mastektomija za žene sa velikim grudima, kada se višak kože koristi za stvaranje prirodnog implanta. 

Konačno, ljekari traže načine da izbjegnu hirurške zahvate u potpunosti uništavanjem malih tumora zamrzavanjem. "Hirurške operacije grudi su postale minimalističke. Žene imaju više opcija, a donošenje odluka je sve komplikovanije", rekla je dr Šona Vajli sa Lombardi centra za rak u Džordžtaunu. 

Rak dojke je najrasprostranjenija vrsta raka među ženama u svijetu. Samo u SAD svake godine se pojavi 230.000 novih slučajeva. Većina se liječi samo uklanjanjem "kvržice" i zračenjem, uz češće odlaske na mamografiju. 

Mnoge žene pak ne žele da odlaze na zračenje ili da brinu, pa se odlučuju za mastektomiju iako mogu da izaberu manje drastičnu operaciju. Američka agencija AP navodi da je broj mastektomija u porastu, a zdravstveno osiguranje u SAD sve češće pokriva rekonstruktivnu hirurgiju za pacijentkinje. 

Trenutno u svijetu, naročito u SAD postoji nekoliko trendova u liječenju raka dojke. 

Momentalna rekonstrukcija jedan je od glavnih trendova. Ljekari su ranije smatrali da sa rekonstrukcijom dojke ne treba počinjati sve dok se liječenje - operacija, hemioterapija, zračenje - ne završi. Žene bi tada odlazile na totalnu mastektomiju, koja podrazumijeva uklanjanje i kože i bradavice zajedno sa tkivom, i onda mjesecima čekale na rekonstruktivnu operaciju. 

Rekonstrukcijom se koristi tkivo sa leđa ili stomaka ili implant. Najpre se ubacuje "proširivač tkiva" - spravica poput balona koja se postepeno naduvava kako bi rastegla preostalu kožu i napravila mjesta za implant. Nekoliko mjeseci kasnije, drugom operacijom proširivač bi se uklonio i na njegovo mjesto stavio implant. Trećom operacijom bi se napravila nova bradavica, a areola bi se istetovirala. 

Neposrednom rekonstrukcijom prvi korak kreće istovremeno sa mastektomijom, a često se cijela procedura uradi u jednoj operaciji. 

Drugi primjetan trend je sve češće "čuvanje" kože i bradavica kod žena kod kojih je to moguće, odnosno kod onih čiji su tumor markeri poslije tretmana uredni. Koža ne predstavlja toliki problem koliki predstavlja bradavica koja je podložnija raku. Svega pet odsto žena uspjelo je da "sačuva" bradavice i svoju kožu, ali ljekari očekuju da će njihov broj porasti. 

U SAD je trenutno  u toku studija koja testira efikasnost zamrzavanja tumora. Tehnika podrazumijeva korišćenje sonde ohlađene tečnim azotom koja zamrzava tumore i tako ih ubija. Ovaj metod koristi se od 2004. za benigne tumore dojke, a sada se radi kliničko testiranje da bi se vidjelo može li se metod primijeniti i na maligne tumore.(b92)