KONFERENCIJA U DUBROVNIKU

CG za zabranu i ograničenje kasetne municije

Crna Gora teži punoj implementaciji svih međunarodnopravnih instrumenata koji regulišu oblast razoružanja i humanitarna pitanja i od samog početka aktivno participira u naporima međunarodne zajednice da kasetna municija bude ograničena i zabranjena, kazao je generalni direktor za multilateralne poslove i regionalnu saradnju, ambasador Milorad Šćepanović na Prvoj preglednoj konferenciji Konvencije o kasetnoj municiji u Dubrovniku.

Šćepanović je podsjetio da je Crna Gora u potpunosti ispunila obavezu uništenja zaliha kasetne municije i da ulaže neophodne napore na istraživanju terena i čišenju kontaminiranih djelova teritorije, saopšteno je uz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI).

Takođe, kako se navodi, Šćepanović je iskazao spremnost za ostvarivanje tješnje međunarodne saradnje, na globalnom i regionalnom nivou, u cilju ostvarivanja zajedničkih ciljeva obuhvaćenih Konvencijom.

Konferencija U Dubrovniku je počela juče, a održava se do 11. septembra u Dubrovniku. Konferencijom predsjedava premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović uz učešće visokih zvaničnika država članica, potpisnika i posmatrača, kao i predstavnika civilnog društva, regionalnih i međunarodnih organizacija.

"Prva pregledna konferencija država članica predstavlja priliku za reviziju ostvarenih rezultata u prvom petogodišnjem periodu primjene i identifikaciju budućih izazova na putu ka potpunoj eliminaciji kasetne municije. U tom smislu, naglašena je neophodnost univerzalizacije Konvencije i aktivnijeg pristupa svih država članica u oblasti uništenja zaliha, dekontaminacije terena i pružanja podrške žrtvama", navodi se u saopštenju MVPEI.

Podsjećaju da je Konvencija o kasetnoj municiji stupila na snagu 1. avgusta 2010. godine i predstavlja jedinstveni međunarodni humanitarno pravni instrument usmjeren na zabranu korišćenja, proizvodnje, skladištenja i transfera kasetne municije, u cilju smanjenja i eliminacije posljedica i nehumanih stradanja i patnji civilnog stanovništva. Konvencija danas broji 108 potpisnica i 95 država članica.