[ Anadolija, Mina ]

U CRNOJ GORI

Nasilje u porodici trpjelo 68% ljudi

Nasilje u porodici je raširena pojava u društvu, a oko 68 odsto ljudi u Crnoj Gori iskusilo je neki oblik nasilja u porodici, rečeno je danas na međunarodnoj konferenciji posvećenoj primjeni Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Konferencija se održava u organizaciji Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i Sigurne ženske kuće, a prisustvuju joj crnogorski parlamentarci, predstavnici nadležnih državnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom i promocijom prava žena žrtava nasilja iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Makedonije, Turske, Albanije i Kosova.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore Nada Drobnjak kazala je da nasilje nad ženama i nasilje u porodici potkopava ključne vrijednosti demokratskog društva.

"Nasilje nad ženama je jedan od najtežih oblika rodno utemeljenog kršenja ljudskih prava u Evropi i ne smije se ignorisati. Nasilje nad ženama i nasilje u porodici je rodni fenomen, a prepoznaje da i muškarci i dječaci mogu biti žrtve nasilja. Crna Gora je preduzela mjere za uspostavljanje zakonodavnog i organizacionog okvira, za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici", kazala je Drobnjak.

Predsjednica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević upozorila je da je nasilje nad ženama raširena pojava u društvu.

"Nakon godina rada sa ženama žrtvama nasilja, duboko sam svjesna činjenice da u sprovođenju konvencija u sprečavanju nasilja ima mnogo problema. Zato je potrebno mijenjati sudsku praksu, ubrzati kažnjavanje nasilnika, posebno obratiti pažnju na prevenciju kroz obrazovni sistem", kazala je Raičević.

U Evropskoj komisiji detaljno prate aktivnosti na polju sprečavanja nasilja u porodici. Iz EK je poručeno da će i dalje pomagati kada je ova oblast u pitanju.

"Oko 68 odsto ljudi u Crnoj Gori je iskusilo neki oblik nasilja u porodici. Međutim, sve je manji prag tolerancije prema nasilju. Osobama koje su iskusile bilo koji oblik nasilja, treba pružiti pomoć i podršku", istakla je šefica Političkog sektora Delegacije EU u Crnoj Gori Kirsi Pekuri.

Da se Crna Gora ozbiljno posvetila problemu nasilja u porodici, potvrdila je i ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević.

"Crna Gora je napravila značajne pomake u cilju žaštite od nasilja u porodici. Podsjetiću da je 9. septembra ove godine uspostavljena prva nacionalna besplatna SOS linija za prijavu nasilja u porodici, koja je dostupna 24 časa, sedam dana u nedjelji", kazala je Kovačević.

Predviđeno je da se na kraju konferencije usvoji Podgorička deklaracija protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Neprijavljen veliki broj slučajeva porodičnog nasilja

Porodično nasilje snažno je prisutno u crnogorskom društvu, upozoreno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji navodi da veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen kao posljedica stereotipa i straha žena od posljedica prijavljivanja.

Navodi se da je u Crnoj Gori zapažen napredak i opredijeljenost u pravcu formiranja zakonodavnih i međuinstitucionalnih odgovora na nasilje.

“Međutim, još su prisutni propusti i nedovoljna odlučnost državnih institucija u sprovođenju zakonskih i procesnih mogućnosti za postupanje u konkretnim slučajevima“, navode iz institucije Zaštitnika, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Navodi se da je osnovno pitanje kako se suprostaviti ovoj pojavi na efikasan način, odnosno koji su to pravci djelovanje državnih institucija, civilnog sektora i čitavog društva na njenom sprečavanju i kažnjavanju. 

“Očigledno je da sektorski vid djelovanja nije dovoljan, da ima svoje limite i da se u ovaj proces moraju uključiti svi akteri saglasno njihovoj nadležnosti i društvenoj prirodi djelovanja”, kaže se u saopštenju.

Ističe se da je obaveza državnih organa, naročito policije i pravosuđa, da pravovremeno otkrivaju, gone i kažnjavaju počinioce, da shodno okolnostima svakog slučaja adekvatno sankcionišu ove pojave i odrede druge sudske i administrativne mjere.

Ocjenjuje se da je ovaj put ponekad uslovljen potrebom reakcije civilnog sektora i građana da ukažu i prijave svaki akt nasilja nad ženama, što je i zakonska obaveza svakog pojedinca. “To je jedini model koji obezbjeđuje odgovarajući pristup tretmanu porodičnog nasilja u zajednici”.

“U ovom procesu ne može biti mjesta oportunom ponašanju, niti se bilo koji državni ili društveni subjekt može osloboditi prava, obaveze i odgovornosti da ukaže na nasilje i nasilnika. Iz tih razloga Zaštitnik apeluje na društvenu i svijest svakog pojedinca da se aktivno uključi u borbu protiv nasilja nad ženama”, kaže se u reagovanju.