[ Pobjeda, Objavila: J.B.Č. ]

VELIKA SUŠA

U više opština počele restrikcije vode

Tropski talas koji je donio rekordno visoke temperature doprinio je izuzetno niskom vodostaju rijeka i jezera. Hidrolog iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Darko Novaković kazao je Pobjedi da smo na pragu višedecenijskog rekorda.

Pratkično smo se primakli do sada najnižim vodostojima rijeka i jezera od kada radimo hidrološka mjerenja. Posebno nizak je vodostaj Zete u Nikšiću, Lima u Bijelom Polju i Tare u Trebaljevu, kod Kolašina – kaže Novaković ne precizirajući o kojim brojkama se radi.

Meteorolozi pad temperature i osvježenje najavljuju tek za vikend. Zbog toga je, dodaje on, izvjesno da će doći do obaranja rekorda, "od kojeg nas dijele samo santimetri".

Novaković objašnjava da su niski vodostaji ove godine poranili.

"Počeli su mnogo ranije nego inače. Ranije je nivo vode opadao krajem avgusta, početkom septembra pa i nešto kasnije, a ove godine bilježimo ih već na početku avgusta", kazao je Novaković.

Zbog velike suše u pojedinim opštinama počele su restrikcije vode.

Bijelo Polje

Gradski vodovod Bistrica prema najvećim potrošačima uveo je restriktivne mjere. Prema riječima tehničkog direktora te ustanove, Marka Bulatovića, restrikcije vode su uvedene potrošačima koji gravitiraju nizvodno, sa lijeve i desne strane rijeke Lim.

"Suša je uticala na niži vodostaj lokalnog izvorišta, zato potrošači u naseljima koja su na višoj koti kao što su Pripčići, Medanovići, pa čak i gradsko naselje Zaimovića livade, ostaju potpuno bez vode. Iz tog razloga od juče smo krenuli sa restriktivnim mjerama prema potrošačima u MZ Loznice, Resnik, Rasovo, Strojtanica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač i Konatari, gdje ne dolazi do potpune obustave vode, već samo do smanjenog pritiska", kazao je Bulatović.

On je napomenuoda se u tim selima bilježi veća potrošnja vode zbog zalivanja poljoprivrednih površina, a da se na taj način, kako je kazao, vrši nelegalna potrošnja.

"Restriktivne mjere koje smo uveli u periodu od 17 do 21 sat obezbijediće redovno snabdijevanje onim domaćinstvima koja su u tom periodu proteklih dana u potpunosti ostajala bez vode", kazao je Bulatović i apelovao na potrošače na racionalniju potrošnju, kako bi obezbijedili ravnomjernu raspodjelu vode.

Nikšić

Preduzeće Vodovod i kanalizacija još nije uvodilo restrikcije ali da, prije dva dana, nije palo koliko-toliko kiše, slavina bi bila zavrnuta prigradskim naseljima, jer se troše ogromne količine vode za zalivanje bašta.

Stanje na vodoizvorištu Vidrovan više je nego zabrinjavajuće, što znači da se najveća količina u glavni gradski vodovodni sistem ubaca iz alternativnog izvora na Pokloncima, čijih pet bunara je kapaciteta oko 200 sekundnih litara.

Iz Javnog preduzeća Pobjedi je potvrđeno da će prigradska naselja, vjerovatno parcijalno ostajati bez vode, ukoliko se nastavi s neracionalnom potrošnjom, a gradsko područje imaće uredno snabdijevanje.

U nikšićkim selima, svakako, najgora je situacija, i to posebno u bezvodnim, a njih je najviše. Stočari su u najvećim problemima, jer bistijerne su odavno ispražnjene, vodopoji presušili, jer od proljetos nije pala obilnija kiša. Čak su i manje rijeke presahle, pa se ne pamti niži vodostaj Rastovca, Sušice...

U Banjanima je natježa situacija i žitelji pograničnih sela, Crkvica, Crnog Kuka, Vraćenovića, Petrovića već posljednja dva mjeseca vodu dopremaju cistijernama, najčešće iz Bileće i Gacka.

Do prije nekolike godine, lokalna uprava je subvencionirala nabavku pitke vode za bezvodna sela, pa su stanovnici banjskog kraja plaćali svega od 20 do 40 eura za osam kubika, žitelji Lukova, Duge, Prage, Dragovoljića znatno manje, ali sad su prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju.

Tako, na primjer, da bi cistijerna Vatrogasnog ili Komunalnog preduzeća, sa osam kubika vode, stigla do dvadesetak kilometara udaljene Prage, ove godine se plaća stotinak eura i cijena zavisi od kilometraže. Zbog toga se seljaci uglavnom odlučuju za privatne prevoznike koji ih spašavaju za 35 ili 40 eura. Ima stočara, kakav je Dragan Todorović u Jasenovom Polju koji ima farmu krava i ovaca, a svaka tri dana mora da plati cistijernu vode.

Kolašin

Nema većih problema u gradu dok je situacija bitno drugačija u prigradskim naseljima i seoskom području. Visoke temperature su obnovile probleme u prigradskom naselju Selišta, gdje su česme najčešće suve.

Prije dvije nedjelje problem u snabdijevanju je imao Gornji Pažanj. Sada česme nijesu presahle, ali je pritisak često nedovoljan da bi se koristile mašine za pranje veša i suđa. Loš pritisak vode imaju i domaćinstva u naselju na Lugu, Dulovinama, Drijenku. Probleme sa vodosnadbijevanjem imaju i domaćinstva u centralnom dijelu sela Plana.

Kako je Pobjedi kazao načelnik Komunalne policije, Zoran Kujović, za sada nije bilo razloga da podnose prijave protiv građana zbog nesavjesnog korišćenja vode.

Cetinje

Mještanima u većini sela Katunske i Riječke nahije vodu u cistijernama dopremaju vatrogasci.

U Vatrogasnoj jedinici Cetinje kažu da se svakodnevno povećava broj građana koji traže vodu.

"Dnevno primimo i po desetak zahtjeva za dopremanje vode. Nastojimo da svima izađemo u susret, ali nekad je to nemoguće zbog velikog broja požara koji su posljednjih mjesec i po aktivni na teritoriji cetinjske opštine. Cistijerne kojima idemo da gasimo požar, služe i za dopremanje vode. Dešava se da ako nijesmo angažovani na gašenju požara dnevno isporučimo i po desetak cistijerni vode", kažu u Vatrogasnoj jedinici.

U Katunskoj nahiji presušili su skoro svi izvori.

"Vatrogasci dopremaju vodu cistijernama, a onda se pune bistijerne koju ima skoro svaka kuća. Nekada se ne može prići vatrogasnim vozilom do bistijerne, onda se sprovodi crijevo i tako pune bistijerne", kazao je Momčilo Jovanović predsjednik MZ Bata.

Slična je situacija i u Riječkoj nahiji.

Prema riječima predsjednika Ljubotinjsko- Građanske MZ, Čeda Radomana, vodu koju vatrogasci dopremaju na ruralnom području, najčešće ne naplaćuju. Dopremanje vode naplaćuje se samo privrednicima koji imaju ugostiteljske objekte.

Na gradskom području u prijestonici nema restrikcija vode, osim noćnih od ponoći do 6 časova ujutru, koje su aktuelne tokom čitave godine.