Filip Inić, TVCG

IMAM PORUČUJE

Edukovati povratnike s ratišta

Nakon sve izvjesnijeg poraza Islamske države u Siriji, očekuje se povratak dobrovoljaca iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su se borili na strani te organizacije. Kako bi država trebalo da se odredi prema njima i kako spriječiti širenje radikalnih ideja?

Na ratištima u Siriji ne ratuju samo Sirijci. Dobrovoljci iz drugih zemalja bore se na strani terorističke organizacije ISIL. I crnogorskih državljana ima u tim formacijama, jedan od njih je i ulcinjanin Hamid Beharović kome se zbog toga sudi pred podgoričkim Višim sudom. Biće još boraca koji se vraćaju na Balkan, tvrdi Dževad Galijašević.

"Po procjenama bezbjednosnih agencija BiH, nekih 150 ljudi iz BiH bi trebalo da se vrati, u Srbiji nekih 9, u Crnoj Gori dvadesetak", kaže stručnjak za bezbjednost i terorizam Dževad Galijašević.

Nasilje izazvano vjerskim ubjeđenjima nije nova pojava na Balkanu, ali zabrinjavaju nove organizacije, i njihove strukture, iz kojih, kaže Galijašević, ništa dobro ne može proizići.

A zbog takvih radikalnih organizacija koje zloupotrebljavaju vjeru, negoduju i u Islamskoj zajednici Crne Gore. 

"Ta klica je nešto zaista pogubno i čije posljedice smo mi osjetili devedesetih godina. Radikalizacija u bilo kom smislu, vjerskom, nacionalnom, bilo kom smislu na ovim prostorima je uvijek rezultirala onim posljedicama koje smo imali nakon 90-ih godina", kaže glavni imam pljevaljske Husein pašine džamije Samir Kadribašić.

A povezivanje jedne religije sa manjom grupom fundamentalista pogrešno je i opasno, kaže Kadribašić.

"Kada govore o radikalizaciji isključivo se govori o radikalizaciji muslimanskog korpusa. Zašto ne govorimo o radikalizaciji sa nekog drugog aspekta - ne mora to biti nacionalni aspekat, ili vjerski, postoji milion drugih radikalizacija", smatra Kadribašić. 

Oni koji prihvataju takve ideje uglavnom su neobrazovani, siromašni, ljudi sa društvenih margina. Nije lako, ali država  se mora suočiti sa radikalizmom, saglasni su sagovornici TVCG.

"Država tu mora biti nepopustljiva, ovo nije puko političko pitanje. Dakle, ovo je pitanje opstanka jednog društva. Ti zatvori, sudovi i tako dalje su krajnja mjera, mjera kojom mi sklanjamo te ljude od ostatka društva ali njima nije potrebno da se sklone", kaže Kadribašić.

 Naprotiv, zaključuje on, povratnike treba edukovati kako bi se vratili u normalne društvene tokove i postali uzorni građani.