PRESUDA ZA "MORINJ"

CGO: Dokaz nemoći pravosuđa

Presuda Višeg suda u slučaju Morinj, kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora, dokaz je nemoći crnogorskog pravosuđa da obezbijedi pravdu za žrtve, smatraju u Centru za građansko obrazovanje.

Podgorički Viši sud osudio Iva Menzalina, Špira Lučića, Bora Gligića i Iva Gojnića na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina i nečovječnog postupanja prema hrvatskim ratnim zarobljenicima u sabirnom centru Morinj, 1992. godine.

"Presuda Višeg suda u slučaju Morinj samo dokazuje ono na šta je CGO nebrojeno puta ukazivao, a što se svodi u osnovi na nemoć crnogorskog pravosuđa da obezbijedi pravdu za žrtve", kazala je koordinator programa u CGO Mirela Rebronja.

Ona je agenciji MINA rekla da je Tužilaštvo propustilo, iz, kako je navela, objektivno nepoznatih razloga, da zločine počinjene u logoru Morinj tretira kao organizovani sistem zlostavljanja zatvorenika i za takvo postupanje optuži osobe koje su bile nadređene neposrednim izvršiocima.

"Brojna svjedočenja koja su se mogla čuti tokom petogodišnjeg suđenja, pokazuju da se u Morinju dogodilo sistematsko mučenje, nečovječno postupanje i nanošenje teških patnji i povreda zatvorenim licima, a prema zarobljenicima odnosno licima lišenim svake mogućnosti da se brane od bilo koje vrste napada", smatra Rebronja.

Prema njenim riječima, nameće se ocjena da je u Crnoj Gori vremenom uspostavljena praksa opstrukcije slučajeva ratnih zločina, koja se vrši na način što pravosudni organi završe jedan dio posla, ali ga ne dovedu do kraja.

Rebronja je rekla da istražne radnje nijesu sprovedene onako kako je moglo i trebalo, jer, kako je ocijenila, ni tužilaštvo ni sudovi nijesu koristili sva ovlašćenja u njihovom sprovođenju, kao ni institute koju su im bili na raspolaganju.

To su, pojasnila je ona, pored komandne odgovornosti i instituti saizvršilaštva, pomaganja i odgovornosti organizatora zločinačkog udruživanja.

Rebronja je rekla da po završetku istražnih radnji, suđenja traju nedopustivo dugo, pri čemu, kako je navela, po pravilu, ne samo u slučaju Morinj već i ostalim slučajevima ratnih zločina, jedna sudska instanca donosi odluku koju viša poništava i postupak vraća na početak.

"Time se dobija na vremenu, a protok vremena u ovakvim slučajevima sigurno vodi ka sve težem utvrđivanju odgovornosti, što se moglo izbjeći blagovremenim izvođenjem i dokaznih postupaka i donošenja sudskih odluka”, ocijenila je Rebronja.

Prema njenim riječima, pokazalo se da se svjesno nije išlo na istinsko razlobličavanje svakog od slučajeva.

"Pri čemu bi bila utvrđena i odgovornost nalogodavaca ne samo izvršilaca, a suštniski bi samo takvo razobličavanje vodilo stvarnom zadovoljenju pravde za žrtve", zaključila je ona.