[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

RUINA

Utamničena Jusovača prepuštena zubu vremena

Nekadašnji zatvor Jusovača, koji je smješten u blizini autobuske stanice u Podgorici, ima status kulturnog dobra. No, taj kompleks ne izgleda nimalo dobro. Zatvorske zidine, osmatračnice i ćelije u kojima su više od jednog vijeka zatvarani prestupnici ruinirane su.

Državni organi obećavaju akcije po tom pitanju, ali ne preciziraju kada. 

Istoričar Dževdet Pepić kaže za RTCG da je Jusovača dobila naziv po Jusufu begu Krniću ili Jusu Mučinom, kako su ga zvali.

"Ovdje ispočetka nije bio zatvor. Bila je vježbaonica sredinom 19. vijeka. Tada je Jusa napravio zgradu za sitne prestupnike", kazao je Pepić.

Kada bi moglo da govori, kamenje bi moglo mnogo toga da kaže - o sudbinama ljudi koji su bili okruženi njime, kojima je to bila granica iza koje je bila sloboda.

"Čitavo vrijeme je služila kao zatvor do prije svega trideset godina. U gornjem dijelu nalazile su se prostorije osam puta pet m2 u kojima je znalo da bude 80-100 zatvorenika. Zanimljivi su nazivi prostorija. Jedna je padobranska, kolašinska, podgorička, talog", kaže Pepić.

Priča da su u donjem dijelu bile samice - njih tridesetak, od kojih su dvije bile izuzetno teške, zvale su se škure ili tamare.

"Bez prozora, 3 puta 2 metra. Smještano po desetak ljudi. Praktično, to je bila gomila na gomilu. Bilo je najčešće političkih zatvorenika. Bio je poznat kao zatvor za klubaše 1905. godine kada je u Crnoj Gori uvedeno višestranačje. Inače, svaki režim je ovu zgradu koristio kao zatvor", kaže on.

Jusovača je za mnoge bila posljednje mjesto u kom su boravili prije pogubljenja. Tako je bilo i za vrijeme Osmanskog carstva, a naročito tokom Drugog svjetskog rata.

"Odavde su ljudi odvođeni, muškarci i žene na strijeljanje. Naročito je težak bio u doba okupacije Italije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kada se u ovom prostoru od 3 hiljade kvadrata nalazilo i dnevno 1500-2000 ljudi", kazao nam je Pepić.

Danas ovdje nema nikoga. Samo oronule zidine.

“Kada biste pokazali nekom starancu da ima neki značaj, smijao bi se. Civilizovana država ne smije da dozvoli ovakve stvari, praktično u centru grada", kazao je građanski aktivista Ivan Đurović.

Igor Milošević iz ADP Zid kaže da već 20 godina pokušavaju da ubijede lokalne vlasti da daju na upravljanje objekat nezavisnoj inicijativi koja je okupljena ne samo oko Zida nego i drugih organizacija, kako bi mogao da se stavi u funkciju.

"To smo zamislili kao komjuniti centar gdje bi se bavili starim zanatima, inovacijama... preduzetništvo i da posluži kulturnim dešavanjima, da bude alternativa", rekao je Milošević.

Iz Glavnog grada nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa Jusovačom, dok iz Ministarstva kulture kažu da je plan da nekadašnja tamnica postane mjesto koje će okupljati umjetnike.

"Ministarstvo kulture u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, na toj lokaciji planira uspostavljanje jednog od ukupno šest kreativnih habova, koliko ih je predviđeno u Crnoj Gori... Rekonstrukcijom ovog prostora biće zaustavljena njegova dalja devastacije, ali i stvoreni preduslovi da naši umjetnici stvaraju u novom ambijentu", saopšteno je iz Ministarstva kulture.

No, iako smo pitali, iz Ministarstva nijesu odgovorili kada se mogu očekivati konkretne akcije na prostoru Jusovače.

"Predviđeno je da rekonstrukcija uradi fazno, i to na način što će se prvo uraditi rekonstrukcija zatvorskog objekta B kao i uređenje terena čitavog kompleksa. Shodno tome planirana su sredstva za izradu tehničke dokumentacije koja podrazumijeva izradu konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg će se sprovesti neophodni radovi", saopšteno je iz resora Aleksandra Bogdanovića.

Sa druge strane, u nevladinom sektoru smatraju da problem Jusovače nije teško rješiv. Teško je, kažu, promijeniti svijest.

"Mislim da nijesmo na tom nivou razmišljanja da bismo čuvali. Mislim da 90% ljudi gleda ovo i razmišlja - kako bi ovo dobro došlo za među, treba da se valorizuje", kaže Đurović. 

Milošević, međutim, vjeruje da ovdje nije problem novac, već volja da samouprava približi građanima i inicijativama...

"Morate pustiti jedan grad da živi. A taj grad mora da transformiše u nešto što je potrebno gradu", smatra on.

Do tada će u narodu ostati gorko sjećanje na podgoričku tamnicu i ljude koji su i zbog pogrešne riječi završavali u njoj.

Nemanja Živaljević, RTCG