DODJELA STANOVA

Tražiće način da se obešteti država

Rukovoditeljka stručnog tima Savjeta Vanja Ćalović Marković je prezentovala dokumentaciju Vladine komisije koja je, kako je kazala, tajno dijelila stanove i kredite javnim funkcionerima i državnim službenicima.

Kako je kazala Ćalović Marković riječ je samo o dodjeli na tajan način.

Ona je izvojila nekoliko slučajeva sudija i podsjetila je da je zabranjeno da Vladina komisija dijeli stanove sudijama, tužiocima i sudijama Ustavnog suda.

Ona je kazala da je sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću vladina Komisija u maju 2016. dodijelila stan od 96 kvadrata u Univerzitetskom centu. Taj stan, kako je rekla, da mu je dodijelila Vlada Mila Đukanovića.

Cijena kvadrata tog stana je procijenjena na 860 eura, umanjuje se zatim cijena za 80 odsto pa još za dodatnih 15% tak da sudiaj Ustavnog suda kupuje stan za 13.173 eura ili 146 eura po kvadratu.

Sudija Vesna Begović, kako dodaje, 5. februara 2017. godine imala je stan od 52 kvadrata u kom živi sama, a tražila je pomoć za rekonstrukciju stana.

"Vladina Komisija joj nudi stan od 70 kvadrata, ali ona ih obavještava da odustaje, ali pri novčanom zahtjevu od 40 hiljada eura", kazala je Ćalović i dodaje da ona dobila taj kredit.

Ovim, pojašnjava Ćalović Marković, Vlada je prekršila Odluku po kojoj se za poboljšanja uslova stanovanja može dodijeliti kredit od 15 hiljada eura. 

U tom periodu, navodi Ćalović Marković, Begović je imala godišnju zaradu od 34 hiljade eura i ušteđevinu od 35 hiljada eura.

Sudija Vrhovnog suda Dragica Milačić je od vladine komisije tražila 20 hiljada eura za popravke u stanu.

"Ona dobija kredit od Vlade od 20 hiljada eura, ali za ostvarene izuzetne rezultate, treba da vrati 4 hiljade eura u roku od 5 godina po kamatnoj stopi 2%", kaže Ćalović Marković i dodaje da je i njen slučaj preko maksimuma propisanog odlukom Vlade od 15 hiljada eura.

"U godini kada je dobila kredit ona je kupila automobil Reno Klio 2017. godište i bila je vlasnica stana od 117 kvadrata", dodala je Ćalović Marković.

Sudiji Višeg/Apelacionog suda Milanka Žižić je, dodaje Ćalović Marković, Vladina komisija kojom je predsjedavao Slavoljub Stijepović dodijela stan od 90 kvadrata na Zlatici.

"Cijena stana bila je 11.700 eura, odnosno 130 eura po kvadratu. Njega plata na 20 godina, 2% kamate godišnje i rata joj je nepunih 60 eura", rekla je Ćalović Marković.

Dodaje da je sudija Ustavnog/Vrhovnog suda Miraš Radović prijavio 2010. godine da je dobio kredit od 40.000 eura na 20 godina.

"Dvije godine nakon što je dobio kredit Vlada mu daje stan u Univerzitetskom centru od 109 metara kvadratnih, u zamjenu za stan na Malom brdu od 85 kvadrata i doplatu od 20.000 eura. Ispada da je kvadrat na Malom brdu skuplji, nego u Univerzitetskom centru", navela je ona i dodala da kada se pogledaju prihodi Radovića nije jasno odakle je vraćao 20.000 eura.

Ćalović Marković je rekla da je više sudija Upravnog suda dobilo kredite za stanove po povoljnim uslovima.

Što se tiče državnih tužilaca navela je specijalnu tužiteljku Miru Samardžić koja je 2004. godine dobila stan pod Malim brdom od 80 metara kvadratnih za 3.291 eura ili 41 euro po metru kvadratnom.

"Zanimljivo, devet godina kasnije ispostavlja se da je taj stan veći za 14 kvadrata. Ona to prijavljuje i doplaćuje tih 14 kvadrata za 1.428 eura", navela je i dodala da to nije sve, već glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić traži da joj Vladina komisija odobri kredit koji bi bio podstrek za dalje profesionalno angažovanje.

"Ona naravno dobija kredit od 10.000, s obavezom da vrati 2.000 eura, rata je 25 eura. U godini kada je dobila kredit od države, bila je vlasnik stana od 94 kvadrata, a suprug joj je bio vlasnik kuće od 170 kvadrata, stana od 120 kvadrata, a mjesečno su zvanično zarađivali oko 2.800 eura i živjeli su sami", navela je Ćalović Marković.

Tužilac u Višem državnom tužilaštvu Veljko Rutović dobio je od vladine komisije stan od 90 kvadrata po cijeni od skoro 15.498 eura, ili 172 eura po metru kvadratnom.

"U godini kada je dobio taj stan on i supruga su prihodovali preko 33.000 eura, i imali ušteđevinu od 22.300 eura", navela je Ćalović-Marković.

Miloš Šoškić tužilac u Višem državnom tužilaštvu, dodaje Ćalović Marković, dobio je stan od 75 kvadrata po cijeni od 15.150 eura ili 202 eura po metru kvadratnom.

"I on i njegova supruga su imali oko 36 hiljada eura godišnje", precizirala je.

Sonja Bošković tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu obraća se lično komisiji i traži "određeni novčani iznos".

"Vlada pogađa koliko joj treba i dodjeljuje joj 30 hiljada eura sa obavezom da vrati 6 hiljada, pa je rata 30,30 eura", navela je.

"U godini kada je dobila kredit bila je vlasnik stanova od 121 kvadrata i 40 metara kvadratnih, poslovnog prostora od 25 kvadrata i imala je oko 125.000 kvadrata zemljišta".

Specijalnom tužiocu Vesni Jovićević je 2016. godine vlada dodijelila kredit od 30.000 eura. 

"Nemamo ugovor i ne znamo koliko treba da vrati, ali znamo da je tada suprug bio vlasnik stana od 68 kvadrata i stambeno-poslovnog prostora od 194 metra kvadratna", kazala je.

Ćalović Marković je saopštila da je i poslanicima Vladina komisija dodjeljivala stanove po povoljnim uslovima.

Potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić u maju 2016. dobio stan od 128 metara kvadratinih u Univezitetskom centru.

"Njegovog obrazloženja zašto mu treba toliki stan nema u arhivi. Ali ima obračunska lista koja pokazuje da je stan trebalo da plati 22.042 eura. Tržišna cijena stana je prema procjeni 862 eura", navela je Ćalović Marković.

Ona dodaje da je Mustafić taj stan godinu i po kasnije prodao po cijeni od 132.000 eura.

"Državi ga je platio 22.042 eura, a država je računala tržišnu cijenu od 110.208 eura. Od prodaje tog stana Mustafić kupuje novi od 75 kvadrata za 78 hiljada eura, plaća državni onih 22 hiljade eura i preostaje mu skoro 32 hiljade eura", kazala je.

Poslanica Sanja Pavićević, navodi, tražila je pomoć kao pomoćnica direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ali komisija tek kada postane poslanica sa njom zaključuje ugovor o razmjeni stana.

"Utvđuje se da je tržišna cijena u potkrovlju na Zabjelu ista kao kvadrata novog stana u Univerzitetskom centru. Stan na Zabjelu od 54 kvadrata daje i 6.010 eura za stan u profesorskim zgradama od 89 metara kvadratnih. Vladina komisija utvrđuje da ona treba da plati samo razliku u cijeni kvadrata i taj iznos umanjuje za dodatnih 80%, pa dodatnih 15%", precizirala je.

Poslanik Halil Duković zatražio od Vladine komisije, kao predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, novac za adaptaciju i proširenje stana, ali da se u zahtjevu ne pominje da ima još jednu kuću od 70 kvadrata.

"On potpisuje ugovor za kredit od 40.000 eura, po kome plaća 8.000 eura, a iste godine njegova supruga kupuje stan od 36 kvadrata, i kaže da ga kupuje od kredita i ušteđevine koju ranije nije imala", dodala je Ćalović Marković.

Poslanica Nada Drobnjak, kazala je Ćalović Marković, tražila je od Vladine komisije kredit od 40.000 eura, toliko dobija, a vraća 8.000 eura.

Ervin Ibrahimović takođe traži i potpisuje ugovor za kredit od 40.000 eura, po kome vraća 8.000 eura.

Kada su u pitanju nezavisne agencije, Ćalović Marković je rekla da je tadašnji direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić tražio od Vladine komisije kredit da adaptira i proširi stan za 15 kvadrata.

"Ali on u tom trenutku u stanu od 86 metara kvadratnih živi sam sa suprugom i vlasnik je kuće od 110 metara kvadratnih. Međutim, on dobija kredit od 40.000 eura za poboljšanje uslova stanovanja", kazala je i podsjetila da se nije smjelo dodijeliti više od 15.000 eura.

"U godini kada je uzeo kredit sinu poklanja kuću od 110 kvadrata", istakla je ona.

Direktor Agencije za zaštitu konkurencije Miodrag Vujović u ime Agencije informiše Komisiju da je Vlada odobrila preusmjeravanje nepunih 26 hiljada eura i traži da se njemu dodijele ta sredstva.

Ćalović Marković dodaje da ni tog zahtjeva sa obrazloženjem nema u arhivi.

Isti zahtjev, kako je kazala, za dodjelu sredstava Vujoviću uputila je, kaže, tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

"Vladina Komisija mu daje kredit od 25.920 eura sa obavezom da vrati 5.184 eura i ima ratu od 47,66 eura. U tom trenutku on je vlasnik kuće od 200 kvadrata, stana od 92 kvadrata i poslovnog prostora od 110 kvadrata" naglasila je Ćalović Marković.

Mitar Bajčeta direktor Komisije za kontrolu državne pomoći, kako navodi, dobija stan u Moskovskoj ulici od 71 kvadrat.

"I tržišna ciujena tog stana je kaže Uprava za imovinu, 700 eura. On vraća stan u Zakoriču koji se takođe vrednuje 700 eura po kvadratu i treba da doplati 6.718 eura", navela je.

Ministar Osman Nurković tražio je veći stan, naveo je da je prethodni od 56 kvadrata dobio na kredit od Monteputa.

"Ali ne napominje da ima stan od 70 kvadrata u Rožajama i poslovni prostor od 29 kvadrata. Komisija mu dozvoljava da zamijeni stan na Starom aerodromu za stan u Univerzitetskom centru, po istoj cijeni po kvadratu, i traži da doplati 4.610 eura za stan od 90 kvadrata", navela je.

Kemal Purišić traži kredit za kupovinu službenog stana u Podgorici.

"Kada traži pomoć od Vlade ima naslijeđeni stan od 110 kvadrata i preko 38 hiljada eura ušteđevine. Dobija stan u Univerzitetskom centru od 92 kvadrata po cijeni od nepunih 16 hiljada eura ili 172 eura po metru kvadratnom. Kada je kupio stan prijavljuje da je naslijedio kuću od 108 kvadrata i poslovni prostor od 28 kvadrata, a na računu mu ostaje ušteđenina od preko 19 hiljada eura.", kazala je.

Andrija Lompar bivši ministar saobraćaja, dobio je stan u Tološima od 66 kvadrata koji je platio 120 eura po kvadratu u ratama od po 40 eura.

Ćalović Marković je rekla i da je Vladina Komisija direktour Uprave za imovinu Blažu Šaranoviću dodijelila stan u Tološima od 62 kvadrata po cijeni od 7.440 eura, a da je u tom momentu bio vlasnik stana od 65 kvadrata i trećine stana od 96 kvadrata, u Ulici slobode, kao i vikendicu od 32 kvadrata.

"Godinu kasnije je zaključio aneks ugovora kojim umanjuje cijenu za 15 odsto, jer ga jednokratno plaća i i za pomenuti stan daje 6.324 eura. Dva dana nakon što zaključuje aneks on prodaje stan po cijeni od 61,5 hiljada eura“, istakla je Ćalović Marković.

Ona je kazala da je generalni sekretar Vlade Nataša Pešić 2012. godine stan od 63 kvadrata u Univerzitetskom centru kupila za 13.149 eura.

"Nakon toga traži i kredit od 30 hiljada eura, jer živi u jednosobnom stanu koji ne zadovoljava adekvatne uslove stanovanja njene porodice. U tom trenutku živi u dvočlanom domaćinstvu. Početkom 2019. godine dobija kredit od 30 hiljada sa obavezom da vrati šest hiljada eura. Iako je ugovor o kreditu zaključila početkom 2019. godine ona ga drži na računu i ne troši ga ni u toku naredne godine. Toliko o njenoj stambenoj potrebi“, rekla je Ćalović Marković.

Ona je kazala da je Generalni sekretarijat Vlade, na lijem je čelu bila Pešić, tvrdio da su podaci o stanovima tajni jer bi njihovo objavljivanje ugrozio unutrašnje funkcionisanje vlasti.

Ćalović Marković je preporučila da Odluka o dodjeli stanova državnim funkcionerima stavi van snage dok ne bude usaglašena sa zakonom.

Abazović: Građani moraju da znaju gdje ide njihov novac

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, odgovarajući na pitanja novinara, kazao je da je podignuta prašina u pozitivnom smislu jer građani imaju pravo da znaju gdje ide njihov novac. On je istakao da je sada jasno zašto je histerija manjinskih partija prema novoj Vladi te zašto u Crnoj Gori ne želi da radi tužilaštvo.

"Je li normalno da Vlada dijeli stanove poslanicima koji trebaju da vrše monitring rada izvršne vlasti", pitao je Abazović.

On je kazao da su i ranije bili upoznati sa dodjelom stanova ali je, kaže, sada detaljni opis, predstavljen je način na koji su to predstavili i o tajnosti koja je najproblematičnija.

"Mi ćemo preduzeti aktivnosti u tom pravcu. Razgovarali smo unutrar Savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, treba da napravimo šire konsultacije i možda javnu debatu da vidimo koji su modaliteti da se Vlada obešteti i naravno, moramo preuzeti neke aktivnosti prema ljudima koji su dijelili stanove van pravila, zakona i procedure", kazao je Abazović.

Kaže i da mnogi od onih koji su dobili stanove i kredite nijesu socijalni slučajevi i ne vidi razlog da oni ne obeštete državu a država to ustupi ljudima kojima su potrebni ili ih proda i tako napuni državni budžet.

"Ovo što smo mogli da čujemo govori o kontroli sistema i začaurenom sistemu u kojem se bilo ko ko ispadne iz tog začaranog kruga proglašava neprijateljem ili ne može da djeluje slobodno i profesionalno kako treba", dodao je.

Abazović je kazao da Vlada treba da pruzme obavezu i nađe rješenja, da vidi šta su zakonske mogućnosti.

On je najavio javnu debatu gdje će advokati, pravnici, ljudi iz civilnog sektora pokušati da, kako je kazao, "spasu šta se spasiti može.

"Nije ovo usmjereno protiv bilo koga, već je u pitanju podrška budžetu Crne Gore i prtiv stvaranja začaranih krigova i opte kontrole između tri grane vlasti, i kupovnom stanova kupuje podršku određenih funkcionera", zaključio je Abazović.