Ana Popović [ TVCG ]

NARODNA KUHINJA

Broj servisa nedovoljan, sistemski protiv siromaštva

Tokom kritičnog perioda pandemije, broj korisnika narodnih kuhinja u nekim opštinama se udvostručio. Iz Banke hrane napominju da broj servisa takve vrste i dalje nije dovoljan, te da se s problemom siromaštva država mora boriti sistemski.

Iako je broj narodnih kuhinja u Crnoj Gori povećan u proteklih nekoliko godina, sve veći je broj socijalno ugroženog stanovništva kojima je takva vrsta pomoći potrebna, kažu u NVO Banka hrane.

Trenutno je u našoj zemlji nešto manje od 2.000 njihovih korisnika.

"Kad imate zvanični podatak koji je Monstat dao da vam je četvrtina stanovništva, odnosno svaki četvrti građanin u siromaštvu, vi ustvari vidite koliko je to mali procenat ljudi koji koristi usluge narodne kuhinje. Tu ima razloga i nedostatka kapaciteta, ali i toga da se ljudi stide da uzmu taj obrok", smatra Marina Medojević iz Banke hrane.

Kada je riječ narodnim kuhinjama u nadležnosti lokalne samouprave, NVO sektora ili Crvenog krsta, broj obroka na dnevnom nivou, odnosno njihovih korisnika, povećan je tokom pandemije u rasponu između 50 do 240 u odnosu na 2019.

Narodne kuhinje u Budvi i Danilovgradu otvorene su tek prošle godine. Narodna kuhinja NVU Žene Bara je u 2018, kada je otvorena, imala 100 korisnika. Danas je taj broj 250.

"Kada je počela korona vjerujte da je bilo dana kada smo kuvale i po 400 obroka", kazala je Jasmina Rabrenović iz NVO Žene Bara.

Ukupan broj korisnika četiri narodne kuhinje pod upravom crkve, tokom pandemije i u ovoj godini povećan je za 133 u odnosu na pretpandemijsku 2019. U Podgorici je zabilježen najveći skok - sa 230 na 300. Napravljena je i lista čekanja na kojoj je 30-ak osoba, kažu u MCP.

"Paralelno s narodnom kuhinjom radi kancelarija Čovjekoljublje koja je preuzela one korisnike kojima ne možemo da dajemo hranu, oni dolaze povremeno za ljekove i još neke potrepštine. Tih imamo još 1.260", kazao je koordinator Dobrotvornog fonda MCP Milivoje Radonjić.

S povećanjem cijena, uvećani su i troškovi. Zato su danas daleko od parole za donacije "Jedan euro - jedan obrok".

"Sigurno prešao euro i po to je minimalno koliko je moguće da će", dodao je Radonjić.

A ta poskupljenja i aktuelna globalna dešavanja stvaraju kod svih dozu neizvjesnosti. 

"Pribojavamo se novog talasa korone inflacija je već počela, tako da ne znamo šta će biti za jesen", dodala je Rabrenović.

U Banci hrane upozoravaju da država nema dovoljno servisa da bi onima koji žive u stanju socijalne potrebe mogla da pruži bilo kakvu pomoć. Zato bi, kažu, jedno od privremenih rješenja bilo i uvođenje socijalnih prodavnica ili bonova, dok su dugoročna rješenj na državi.

"Zaista moramo pomoći malo kriterijume za socijalnu pomoć. Ublažiti, otvoriti se da prosto pomognemo jer je danas je porodica grožena upravo zbog siromaštva", dodala je Medojević.

U toj NVO insistiraju na izradi strategije za borbu protiv ovog globalnog problema kako bi se problem riješio sistemski.