Б.Б. [ Mina ]

SJEDNICA ŽENSKOG PARLAMENTA

Kategorizovati žrtve nasilja u svim zakonima

U Crnoj Gori neophodno je unaprijediti postojeću pravnu regulativu i adekvatno kategorizovati žrtve nasilja u svim zakonima, kao i pronaći način da se sankcioniše govor mržnje i verbalno nasilje kojem su žene sve više izložene, poručeno je na sjednici Ženskog parlamenta.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da na globalnoj mapi nasilja nad ženama, Crna Gora nije među najgorima, ali ni najboljima, i da je od izuzetnog značaja da Skupština kao institucija trajno šalje jasnu poruku o nultoj toleranciji na nasilje.

Jelušić je kazala da su četiri femicida, koja su se prošle godine dogodila u Crnoj Gori, pokazale nemoć institucija da prevenira nasilje na adekvatan način.

"Ostali smo zajednica u kojoj se femicidi događaju, i što je još gore, u kojoj je normalno da se iskazuje preferencija ka muškom potomstvu, i da još imamo selektivnih abortusa", rekla je Jelušić.

Prema njenim riječima, prijavljivanje nasilja, informisanje i podrška institucija su prvi koraci ka njegovom sprječavanju.

Jelušić je naglasila da je Skupština, kao zakonodavna grana vlasti, dužna da uradi sve kako bi se stanje promijenilo, pogotovo što novo vrijeme, vrijeme digitalizacije, nameće nove oblike nasilja.

"U digitalnom okruženju, u kome svako sebi dozvoljava da kaže bilo šta, žene su najčešće žrtve. Tu se ne preza od nasilja nad ženama u političkom i društvenom životu, pa i do mogućnosti da se naprave svojevrsni diplomatski skandali. Takve primjere treba najozbiljnije sankcionisati i u medijskoj sferi tražiti rješenja za nakažnjivost ovakve vrste nasilja i ono prevenira", rekla je Jelušić.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je rodno zasnovano nasilje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Ona je kazala da nasilje košta i da cijelo društvo plaća njegovo cijenu. Ona je kazala da nasilje državu Crnu Goru košta 9,2 miliona eura.

"Neprijavljeno nasilje sa posljednicama iznosi 233,2 miliona eura, što je značajno veći iznos od institucionalnih troškova saniranja i predupređenja daljeg nasilja kroz djelovanje institucija", navela je Đurović.

Takve brojke, kako je rekla, izazivaju zabrinutost, posebno uzimajući u vidu učestale slučajave femicida koji su se desili u Crnoj Gori u posljednjem periodu.

"U Crnoj Gori je neophodno unaprijediti postojeću pravnu regulativu i adekvatno kategorizovati žrtve nasilja u svim zakonima, i podzakonskim aktima kojima se tretira ovo pitanje", ocijenila je Đurović.

Kako je dodala, treba obezbijediti potpunu primjenu disciplinskih mjera protiv službenika koji ne obavljaju svoje dužnosti i kraj prakse alternativnog rješavanja porodičnih sporova sa istorijom nasilja u porodici, kao i uvođenju sveobuhvatne procjene rizika.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da je tokom prošle godine verbalno nasilje nad ženama bilo dominantnije u odnosu na fizičko, koje je ponekad intenzivnije i teže za trpjeti.

Ona smatra da se mora mijenjati zakonska regulativa, femicid biti propisan kao krivično djelo, kao i pronaći način da se zaustavi govor mržnje i verbalno nasilje.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bijeković rekao je da svi indikatori ukazuju na zabrinjavjaući stalan trend nasilja nad ženama.

Na tu pojavu se, kako je naveo, često gleda kroz prizmu porodičnog nasilja i zaboravlja da su žene targetirane kao javne ličnosti, nositelje važnih državnih i društvenih funkcija ili one koje dižu glas dajući doprinosi raspravi od šireg javnog interesa.

Bjeković je rekao da broj predmeta na godišnjem nivou pred sudovima različite nadležnosti se ne smanjuje, a da sankcije i dalje ne daju željene rezultate.

On smatra da strateški dokumenti nijesu na odgovarajući način implementirani, "a da civilni sektor upućuje ozbiljne signale da je posljednji čas odavno otkucao i da se sve više nosimo sa posljedicama".

Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag rekla je da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan problem na globalnom nivou, a da svijest o borbi protiv njega raste.

Vag je navela da su istraživanja pokazala da je osnovni uzrok nasilja nad ženama u nejednakostima između muškaraca i žena, kao i da je jedna od pet žena barem jednom u životu doživjela fizičko ili seksualno nasilje.

Ona je kazala da je većina nasilja nad ženama fizičke prirode, koja je i najteža vrsta, ali da je nedavno sprovedeno istraživanje, koje je naručila misija OEBS-a u saradnji sa Sigurnom ženskom kućom, pokazao da trećina ispitanica doživjela barem jedan oblik psihičkog nasilja.

"Bilo je iznenađujuće što više od polovine žrtava to nije prijavila dok se samo trećina obratila porodici", dodala je Vag.

Kako je navela, u Crnoj Gori i dalje postoji okrivljavanje žrtava, a osobe koje su preživjele nasilje se često osjećaju izolovano i stigmatizovano.

Vag je istakla da parlament ima ključnu ulogu u sprovođenju okvirnih dokumenata koje je Crna Gora ratifikovala i da bi poslanici trebalo da procijene svaki zakon kako utiče na žene i muškarce.