[ M.M.Lj. ]

TAHIROVIĆ

"Bez vojnog poligona nema uspješnosti i osposobljavanja vojske"

Bez vojnog poligona nema uspješnosti i osposobljavanja vojske, kazao je u emisiji Link Radija Crne Gore profesor bezbjednosti na Univerzitetu Donja Gorica i gostujući profesor na Univerzitetu Varšava Mehmedin Tahirović. Smatra da to mora biti prioritet Vlade ako mislimo da budemo ravnopavni partner u NATO savezu.

Govoreći o vojnom poligonu na Sinjajevini, on kaže da ako država ima vojsku, mora da ima i sve uslove za nju.

"Bez poligona nema uspješnosti i osposobljavanja vojske i to je dobilo elemente politikanstva. Jedan populistički prilaz bez egzaktnog i odgovornog odnosa onih organa koji moraju to da rade, a to su premijer i ministar odbrane. Crna Gora ima niz terena koji su zadovoljavajući za vojsku da može da vježba i niko me ne može ubijediti da nema toga jer je Crna Gora ekološka država. Postoje principi vojske koji se koriste kako se ekološki standard ne bi ugrozio", kazao je on.

Istakao je da druge NATO zemlje imaju jače standarde, pa ipak imaju poligone.

"To mora biti prioritet Vlade ako mislimo da budemo ravnopavni partner u NATO savezu", kazao je on.

Sistem bezbjednosti mora biti depolitizovan, ističe Tahirović, i dodaje da treba dovoljno platiti službenike bezbjednosti kako bi mislili svojom glavom i kako ne bi mogao neko njima da upravlja.

Ističe da se događaji kao što je tragedija na Cetinju, kada je ubijeno 13 ljudi, ne bi mogli desiti da imamo Centar za krizne situacije koji bi vršio procjene.

"Mi nemamo Institut za bezbjednost. Ocjene nam daju određene NVO. Centar za krizne situacije treba da ima u svom sastavu ekperte koji će da daju stručne analize. Ali znate šta je problem političara? Problem je kada dobije stručnu analizu, ne može da manipuliše sopstvenim viđenjem tog probema. Moje mišljenje je da ga zbog toga i nemamo", kazao je on.

Tahirović ranije je smatrao da Crnoj Gori nije bila potrebna Vojna akademija, danas smatra da ipak naš vojni kadar treba da počne školovanje u našoj zemlji.

"Oko 500 oficira i majora je 2006. odabralo da radi u Srbiji, stari potpukovnici i majori su čekali da tamo dobiju stanove i pošli su. Koristili smo pomoć Hrvatske, SAD, Švedske, Turske... koji su se ponudili da školuju naš kadar. Međutim kako vrijeme prolazi, potreban na je svoj profil oficira. U početku bi bilo dobro da su tu, a kasnije mogu nastaviti u drugim prestižnim akademijama", kazao je on.

Govoreći o uticaju sukoba Ukrajine i Rusije na Zapadni Balkan, kazao je da je ovo nestabilno područje i da ono što danas izgleda dobro, ne znači da će i sjutra biti.

"Ponovo smo u situaciji da se pitamo da li je moguće da se vraćamo u devedesete", kazao je on.